Javne finansije

1. Osnovne razlike između interne i eksterne revizije ?

Interna revizija je organizaciono smještena u samoj organizaciji a eksterna je izvan organizacije. Eksterna revizija o svojim aktivnostima izvještava Parlament, dok interna revizija za svoj rad odgovara rukovodiocu organizacije u kojoj je uspostavljena.

Samim tim je nezavisnost eksterne revizije veća od nezavisnosti interne revizije. Interna revizija nije apsolutno nezavisna jer je dio organizacije, ali je organizaciono nezavisna te mora biti temeljna organizaciona jedinica unutar organizacije i odgovara rukovodiocu korisnika javnih sredstava.

Također, interna revizija je funkcionalno nezavisna na način da mora biti oslobođena od uticaja kod određivanja djelokruga rada interne revizije, provođenja angažmana i saopćavanja rezultata. (ISPPIA 1110 i 110.A1).

2. Razlika između interne kontrole i interne revizije?

Interna kontrola je ugrađena u same procese u organizaciji dok je interna revizija dio organizacione strukture.

Interna revizija je temeljna organizaciona jedinica koja vrši monitoring, odnosno praćenje i procjenu uspostavljenog sistema internih kontrola.

Misija interne revizije je da unaprjeđuje i štiti organizacione vrijednosti, time što osigurava na riziku zasnovano i objektivno uvjeravanje, savjet i uvid.

3. Da li jedna osoba (interni revizor) u instituciji može osigurati obavljanje funkcije interne revizije?

Jedna osoba (interni revizor) nije u mogućnosti osigurati potpuno obavljanje funkcije interne revizije u organizaciji. Ovo potvrđuje i provedena izmjena Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH iz 2016. godine kojom je brisana odredba koja ja to omogućavala za JLS.

Naime, Međunarodnim standardima za profesionalno obavljanje interne revizije, tačnije Standardom 2340 - Nadzor angažmana, regulisano je nadziranje revizija na odgovarajući način kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva, te osigurala kvaliteta i razvoj zaposlenih. U slučaju postojanja jednog revizora u organizaciji ne bi bilo moguće primijeniti odredbe navedenog standarda.

S tim u vezi bitno je i razdvajanje dužnosti u obavljanju aktivnosti revizije, jer priprema / obrada podatka i informacija u reviziji bi trebala biti u djelokrugu rada jedne osobe a nadzor i konačno odobravanje u djelokrugu rada druge osobe.

Osim toga u reviziji je potrebna komunikacija u cilju preispitivanju stavova i zaključaka do kojih se došlo tokom revizije. Sve navedeno ima direktnu vezu sa objektivnošću i nezavisnošću koja je potrebna u reviziji.

4. Koja osoba bi bila najadekvatnije rješenje za koridnatora FUK-a u JLS?

Članom 7. Pravilnika o provođenju FUK–a u javnom sektoru u FBiH definirano je da rukovodilac korisnika javnih sredstava imenuje koordinatora za FUK iz reda najvišeg rukovodstva u korisniku javnih sredstava.

Na nivou općine to bi mogao biti sekretar općine, ali i svaka druga osoba iz najvišeg rukovodstva koja dobro poznaje sve procese organizacije, ima odgovarajuću stručnost i kompetencije ali i autoritet, odnosno podršku općinskog načelnika za koordinaciju aktivnosti implementacije i razvoja FUK–a u općini.

5. Može li interni revizor biti uključen u aktivnosti kreiranja FUK-a, provođenje postupaka javnih nabavki, kreiranju internih akata i sl.?

Generalan stav vezan za angažman internog revizora je taj da interni revizor ne može obavljati aktivnosti koje bi ograničile njegov djelokrug rada u organizaciji zbog sukoba interesa.

Interna revizija nije odgovorna za kreiranje i provedbu sistema internih kontrola, za to su odgovorni svi oni koji imaju ovlaštenje u skladu sa aktom o postavljenju / imenovanju, ili nekim drugim pisanim ovlaštenjem. Ako govorimo o savjetodavnim uslugama koje može da pruža interna revizija one se odnose na savjetovanje rukovodioca organizacije i tiču se upravljanja, kontrola i rizika, ali u okvirima kako to propisuju ISPPIA.

6. Da li su uspostava FUK-a i uvođenje ISO standarda kvalitete aktivnosti potpuno različita ili su one u svojoj suštini aktivnosti koje se provode sa istim ciljem?

To su aktivnosti koje u suštini imaju isti cilj. Prilikom uvođenja i razvoja FUK – a, koji jeste zakonska obaveza u odnosu na ISO standarde treba ipak voditi računa da ako organizacija ima implementirane ISO standarde postojeću dokumentaciju „iskoristi“ da ne bi duplirala posao, ako su zahtjevi Standarda interne kontrole – COSO okvir već ispunjeni implementacijom ISO standarda. Cilj nam je da budemo ekonomični, efikasni i efektivni u javnom sektoru.

Navedeno potvrđuju izvodi iz COSO okvira i ISO standarda:

COSO okvir – ključna preporuka proistekla iz dobrih praksi glasi: „Ne postoji univerzalni model uspostave sistema finansijskog upravljanja i kontrola“.
ISO – 9001: „Ovaj međunarodni standard nema namjeru da implicira jednoobraznost strukture sistema upravljanja kvalitetom ili jednoobraznost dokumentacije„.

31000: „...daje opća uputstva, nije mu namjera da nametne uniformno upravljanje rizikom u organizacijama. Dizajn i implementacija upravljanja rizikom će zavisiti od potreba organizacije, njenih posebnih ciljeva, konteksta, strukture, proizvoda, usluga, projekata, radnih procesa i specifičnih praksi koje se koriste“.

7. Šta podrazumijeva savjetodavnu aktivnost interne revizije?

Angažman interne revizije koji se odnosi na unaprjeđenje upravljanja rizicima, stvaranja dodane vrijednosti i unaprjeđenja poslovanja organizacije. Prilikom pružanja pomoći na uspostavi ili unaprjeđenju procesa upravljanja rizicima, interni revizori ne smiju preuzeti na sebe odgovornost menadžmenta u smislu stvarnog upravljanja rizicima. Ciljevi savjetodavnih angažmana moraju obuhvatiti korporativno upravljanje, upravljanje rizicima i kontrolne procese u obimu koji je dogovoren s klijentom. Pružanjem ove vrste usluga interni revizori ni u kojem slučaju ne smiju na sebe preuzeti odgovornost za upravljanje, kontrole i upravljanje rizicima.

8. Šta podrazumijeva savjetodavnu aktivnost interne revizije?

Saradnja internog i eksternog revizora je regulisana je Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS), Međunardnim standardima vrhovnih revizorskih institucija (ISSAI okvirom) i Međunarodnim okvirom profesionalnih praksi za provođenje interne revizije (IPPF). Detaljnije je ta saradnja regulisana INTOSAI smjernicama a posebno smjernicom INTOSAI 9150.

Eksterni revizor je u obavezi prema Zakonu o reviziji institucija u FBiH da ocijeni funkciju interne revizije kod klijenta. Osnovni preduslovi koji trebaju biti ispunjeni da bi eksterni revizor u svom radu mogao koristiti rad internog revizora jeste objektivnost i nezavisnost internog revizora u njegovom radu.

9. Koje mjere se provode prema klijentima revizije, koji su dobili negativno mišljenje ili mišljenje s rezervom, u smislu utvrđivanja odgovornosti?

Mandat revizije u FBiH je utvrđen Zakonom o reviziji institucija u FBiH, ISSAI okvirom i etičkim kodeksom. Zakonom o reviziji institucija u FBiH je u članu 19. navedeno da će Ured za reviziju institucija u FBiH obavijestiti nadležne organe za provođenje zakona kada postoje indicije o postojanju značajnih kršenja zakona.

Tužilaštvo tako proslijeđene informacije analizira i utvrđuje postojanje ili nepostojanje osnova za pokretanje postupka. Također, postoji mogućnost da tužilaštva samoinicijativno na bazi sadržaja revizijskih izvještaja odnosno informacija koje su sadržane u istim pokreću postupke. Provode se aktivnosti na unaprjeđenju saradnje između vrhovnih revizijskih institucija u BiH i tužilaštava uz podršku međunarodnih projekata.

10. Koji je primjeren rok za dostavu početne i konačne ponude u PPBOO (Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci)?

Zakon o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon) za neke postupke javnih nabavki propisuje minimalne rokove za dostavu ponuda a za neke postupke javnih nabavki ne propisuje koji su to minimalni rokovi za dostavu ponuda.
Jedan od postupaka javnih nabavki za koje Zakon ne propisuje minimalne rokove za dostavu ponuda je i pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci.
Dakle, prilikom provođenja ovog postupka javne nabavke ugovorni organ samostalno, a uzimajući u obzir kompleksnost i hitnost predmetne nabavke, određuje rokove za dostavu ponuda (kako početne tako i konačne ponude).

Koji je to primjeren rok za dostavu ponuda u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci ugovorni organ samostalno određuje a uzimajući u obzir hitnost nabavke, procijenjenu vrijednost nabavke, kompleksnost predmeta nabavke s tim da je potrebno voditi računa da se ponuđačima ostavi dovoljno vremena kako bi ponudu mogli pripremiti na kvalitetan način.

11. Uzimajući u obzir činjenicu na otežano odvijanje poštanskog saobraćaja, nakon završenog postupka javne nabavke (konkretno konkurentski zahtjev) i dostave odluke o izboru najpovoljnijeg kandidata, koliko je potrebno sačekati na žalbu (moguće da je negdje na putu) nakon proteka roka za ulaganje žalbe, a da se ispoštuje rok za zaključenje ugovora?

Obzirom na zastoje u normalnom odvijanaju poslovnih aktivnosti pa tako i otežano odvijanje poštanskog saobraćaja u vanrednoj situaciji ugovorni organi trebaju to uzeti u obzir prilikom praćenja pojednih rokova u postupcima javnih nabavki. Međutim, ugovorni organi dužni su poštovati propisane rokove za poduzimanje određenih radnji u postupku nabavke, a takođe treba imati u vidu činjenicu da se poštanski saobraćaj i pored otežanih okolnosti normalno odvija te nema kašnjenja u dostavi pošiljki.

Takođe želimo napomenuti da u vanrednoj situaciji postoji mogućnost dostave pošte i elektronskim putem (putem fax-a ili putem e-maila) ali naravno ugovorni organ, ukoliko poštu dostavlja elektronskim putem, mora osigurati povratnu informaciju o prijemu pošte kako bi mogao računati rokove u postupku nabavke ili u žalbenom postupku.

12. Da li je obaveza donošenja odluke o rezultatu pretkvalifikaciji shodno članu 70. stav 5 u PPBOO?

Članom 70. stav (5) Zakona o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je sljedeće:
''Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza ugovorni organ donosi nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih zahtjeva za učešće, naziv i podatke o kvalificiranim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalificiranim kandidatima, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa.''

Iz citirane zakonske odredbe proizilazi da je ugovorni organ obavezan donijeti Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u pregovaračkom postupku nabavke bez objave obavještenja koja mora imati sve elemente navedene u stavu 5) člana 70. Zakona.

13. Da li pregovara isključivo Komisija ili može i rukovodilac organa uprave?

Članom 13. stav (1) Zakona o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je:
''Za provođenje otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, takmičarskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda ugovorni organ obavezan je imenovati komisiju za nabavke.''

Dakle za provođenje pregovaračkog postupka nabavke ugovorni organ je dužan imenovati komisiju za nabavke. Nakon što ugovorni organ imenuje komisiju za nabavke sve poslove u postupku nabavke obavlja isključivo komisija za nabavke, pa prema tome i pregovore sa ponuđačima u pregovaračkom postupku obavlja komisja za nabavke a ne rukovodilac ugovornog organa.

14. Da li postupak u vezi hitnosti moze provest se elektronski?(dostava ponude)

Svaki postupak javne nabavke se provodi u skladu sa procedurama propisanim Zakonom o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon). Svaka faza postupka mora biti dokumentovana a dostavljanje ponuda se vrši isključivo u pisanom obliku i na način propisan Zakonom.

Stoga smo mišljenja da je ponude potrebno dostavljati u zatvorenim kovetrama na protokol ugovornog organa a ne elektornskim putem.

15. Ako imamo viče ponuđača u postupku i prođe rok za žalbu, da li smo dužni da opet svim ponuđačima šaljemo svu dokumentaciju (ako smo imali žalbu i donijeli drugu odluku)?

Kada ugovorni organ tokom provođenja postupka javne nabavke donese odluku o izboru i obavijesti sve ponuđače o rezultatima izbora, a nakon toga dobije žalbu na tu odluku, u tom slučaju je dužan da razmatra žalbu u skladu sa članom 100. Zakona o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon).

Ukoliko žalba bude usvojena i postupak vraćen na ponovno odlučivanje pa u ponovnom odlučivanju ugovorni organ donese novu odluku o izboru, tada je dužan da novu odluku o izboru sa cjelokupnom pratećom dokumentacijom ponovo dostavi svim ponuđačima koji su učestvovali u postupku javne nabavke.