Organizacija uprave

 

1. Najveći problemi u radu vezani za teme: Sukobi nadležnosti u radu između organa uprave,posebno kod davanja stajališta na pravilnik o unutarnjem ustrojstvu , te neujednačen pristup kod izrade opisa poslova na "istim radnim mjestima" u pojedinim organima npr: rješavnje upravnih stvari od strane čak stručnih suradnika, a česta pojava je da na izradi rješenja u prvtsupanjskom pa i drugostupanjskom postupku rade, politolozi, socijalni ranici, nastavnici inženjeri…

Pitanje je nejasno. Što se tiče dijela pitanja, koji se odnosi na poslove upravnog rješavanja vrše politolozi, socijalni ranici, nastavnici, inženjeri i slično, naglašavamo da prema odredbama iz člana 27. stav (1) tačka 1. Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uvjetima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa („Sl.novine FBiH“, br. 35/04, 3/06, 19/12, 8/14, 9/16 i 23/17) takvo nešto nije dozvoljeno.

2. Ukoliko prilikom upravnog inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da je rješenjem povrijedjen zakon da li i kako može naloziti poništenje istog prvostepenom organu odnosno organu koji je isto rješenje donio, obzirom da poništenje rješenja po pravu nadzora može vršiti II organ ili vlada (federalna ili kantonalna) ukoliko II organa nema?

U konkretnom slučaju treba razlikovati nadzor od strane drugostupanjskog organa (kroz vanredne pravne lijekove) i inspekcijski nadzor.
Tako člankom 125. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH propisano je da kada se u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis čije izvršenje nadzire, inspektor ima ovlaštenje i obvezu da nalože određene upravne i druge mjere. Tako ima ovlaštenje da, između ostalog, naredi da se utvrđeni nedostatci i nepravilnosti otklone u određenom roku ili naredi poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji. Dakle treba naglasiti da inspektor vrši nadzor isključivo u granicama ovlaštenja. Tako npr. Upravni inspektor može naložiti da rukovoditelj organa poništi rješenje o postavljenju (unapređenju, premještaju...) državnog službenika ili namještenika ukoliko prilikom inspekcijskog nazora utvrdi da je takvo postavljenje (unapređenje, premještaj...) suprotno zakonu ili npr. Može naložiti poništenje rješenja o ovlaštenju koje je suprotno zakonu (ovlastio državnog službenika ili namještenika da obavlja određene posleove za koje ne ispunjava uvjete, i sl.).

3. Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija (gdje se osnivaju, kako se osnivaju, ko ih osniva, na koji način, na osnovu kojeg zakona/propisa i sl.) član 49. Zakona. Primjena ovog Zakona u korelaciji sa Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH i Zakona o lokalnoj samoupravi USK?

Odgovor na ovo pitanje je jasno i nedvosmisleno utvrđen u odredbama iz člana 34. i 35. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, pa stoga isto nećemo ovdje navoditi. Što se tiče dijela pitanja koje se tiče odnosa navedenog zakona sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH („Sl.novine FBiH“, br. 49/06 i 51/09), ističemo da je predmetno pitanje u potpunosti uređeno odredbama prvog zakona, pri čemu ni jedan od ova dva zakona ne sadrže odredbe koje se međusobno isključuju. S tim u vezi, u ovom konkretnom slučaju, potrebno je primjenjivati odredbe Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH.

4. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih organizacija, konkretno misleći na općine/gradove - član 51-53 Zakona, ko izrađuje i donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, na temelju kojih propisa, da li je potrebna saglasnost drugih organa?

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji donosi općinski načelnik odnosno gradonačelnik, bez potrebe pribavljanja predhodne saglasnosti općinskog ili gradskog vijeća. Ovo pitanje je uređeno odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH kao posebnog propisa za jedinice lokalne samouprave, pa se imaju primjenjivati njegove odredbe nasuprot odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH koji je propisao da se mora pribavljati saglasnost općinskog odnosno gradskog vijeća.

5. Pojedinačni akti koje donose organi uprave - član 70. Zakona, (ko donosi pojedinačne akte u upravnom rješavanju, prenošenje ovlaštenja na druge državne službenike te primjena ove odredbe u korelaciji sa članom 36. ZUP-a FBiH)?

Pojedinačne upravne akte donosi rukovodilac organa uprave, osim ako posebnim rješenjem nije takvo ovlaštenje dao nekom od službenih lica unutar organa. U tom rješenju on je dužan odrediti i širinu ovlaštenja u smislu vođenja ili rješavanja upravnog postupka (ili oboje), vrste upravnih akata, oblasti u kojima se donose i slično.

6. Zakon o organizaciji uprave u FBiH vs Zakon o principima lokalne samouprave?

Odnos ova dva zakona, kada su jedinice lokalne samouprave u pitanju, je odnos općeg i posebnog zakona, kao i odnos ranijeg i kasnijeg zakona. U praktičnom smislu, Zakon o organizaciji organa uprave uvijek se primjenjuje, osim onih pitanja koje je drugi zakon drugačije riješio, kao što je npr. pitanje donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji.

7. Podzakonski propisi i drugi akti koje donose organi uprave i upravne organizacije -Pojedinačni akti koje donose organi uprave i upravne organizacije (član 70. Zakona o organizaciji organa uprave u F BiH)?

Podzakonske propise (pravilnik kao provedbeni akt) donose isključivo rukovodioci organa uprave, i to samo onda kada su na to izričito ovlašteni zakonom i u skladu sa zakonom utvrđenim okvirima. Svako izlaženje izvan okvira utvrđenih zakonom čini takav podzakonski akt nezakonitim. Ovo pitanje je jasno i nedvosmisleno utvrđeno u odredbama iz člana 66. do 70. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, pa stoga isto nećemo ovdje navoditi.

8. Inspekcijski nadzor-Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora - član 118. Stav 3. Zakona; odnosi kantonalne i općinske, gradske inspekcije u pogledu postupanja po predmetima?

Člankom 118. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH predvidio je mogućnost da kada to potreba službe zahtjeva, rukovoditelj organa može, izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave koji ispunjava uvjete (za konkretnog inspektora) da izvrši samo određene poslove inspekcijskog nadzora (izvrši nadzor i eventualno poduzme mjere u konkretnom slučaju)odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora. O takvom ovlaštenju potrebno je donijeti pismeno rješenje.

Odnos kantonalne i općinske/gradske inspekcije zasniva se na suradnji i pružanju stručne pomoći o svim pitanjima od zajedničkog interesa. Suradnja i stručna pomoć obvezno se ostvarujeu onim pitanjima kada je kantonalnim zakonom predviđeno da određene poslove inspekcijskog nadzora na provođenju kantonalnog zakona vrši općinska/gradska inspekcija. U takvim slučajevima kantonalna inspekcija ima pravo općinskoj/gradskoj inspeciji davari naloge, upute i instrukcije o načinu vršenja inspekcijskog nadzora a općinska/gradska inspekcija je dužna po tome postupiti.
Ukoliko kantonalna inspekcija utvrdi da općinska/gradska inspekcija ne vrši ili nepravilno vrši inspekcijski nadzor (u provedbi kantonalnog zakona) kantonalna inspekcija obvezna je upoznati vladu kantona i zatražiti poduzimanje mjere a do početka vršenja nadzora taj nadzor vršit će kantonalna inspekcija.

9. Problemi u vezi navedenih tema sa kojima se susreće gradski organ uprave u svom dosadašnjem radu vezani su kad i u kojim okolnostima rukovodilac organa uprave ima ovlaštenje za donošenje pravnih akata (pravilnika, pravila, uputstva, naredbi i dr.), kad može ovlastiti državnog službenika za donošenje akta, te u slučaju kad nema popunjene inspekcije da li je dužnost inspekcija viših organa da postupaju u određenim predmetima i da ih rješavaju...

Odgovor na ovo pitanje dat je u odgovoru na pitanje br. 7.

10. Donesen Pravilnik o postupku javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Fed. Kantona , općina i gradova ("Sl.novine FBIH",br. 17/14) u kontaktima s kolegama u nekoliko općina dobili smo informaciju da su donesene Odluke koje su istim (prenešene odredb Pravilnika) i regulisale određene radnje koje nisu regulisane navedenim Pravilnikom da li je to u redu, u Pravilniku nema izričitog ovlaštenja za donošenje takve odluke od strane nižih org., ali nije eksplicitno istaknuto ni da ne može?

Organi uprave i upravne organizacije NE SMIJU izlaziti izvan okvira propisa koji su utvrdili njihovu nadležnost niti zahtijevati ili uslovljavati stranke u postupku postojanje nekih drugih okolnosti ili posjedovanje drugih uslova za rješavanje njihovih zahtjeva, osim onih koji su predviđeni zakonom ili podzakonskim aktom. U tom smislu, rješenja koja donesu u postupku, a kojim su odbili stranke sa njihovim zahtjevom zbog neispunjavanja takvih prozovljnih uslova, nezakonita su sama po sebi i mogu se vrlo lako poništiti u drugom stepenu ili pred kantonalnim sudom u upravnom sporu.

Ukoliko je pak podzakonski akt (pravilnik kao provedbeni propis) utvrdio neki dodatni uslov izvan dozvoljenog kruga uslova predviđenih zakonom, onda je i takav akt nezakonit i može se osporavati na dva načina.
Prvi način je da federalni premijer ili neki od njegovih zamjenika podnesu zahtjev Ustavnom sudu FBiH za ocjenu zakonitosti tog podzakonskog akta (ako se radi o podzakonskom aktu donesenom od strane federalnih organa uprave) odnosno da kantonalni premijer podnese takav zahtjev ( ako se radi o o podzakonskom aktu donesenom od strane kantonalnih ili općinskih organa uprave). Ukoliko se takav podzakonski akt utvrdi kao nezakonit, onda se on više ne primjenjuje.

Drugi način je da se pred kantonalnim sudom u upravnom sporu istakne prigovor nezakonitosti podzakonskog akta. Ukoliko takav zahtjev sud prihvati kao osnovan, on će donijeti odluku kojom će poništiti pojedinačni upravni akt s obzirom da je donesen na osnovu nezakonitog podzakonskog akta, ali će pravno dejstvo takve sudske odluke imati uticaj samo na taj konkretni pravni slučaj, a ne prema svima u budućnosti (erga omnes). To je tzv. institut ekscepcije legalnosti podzakonskog akta.