Uključivanje dijaspore u lokalni razvoj

 1. Kako sistemski dovesti investitora?

Lobiranjem i zagovanjem u lokalnoj zajednici ali tek kad se stvore svi tehnički preduslovi i kad se omogući lakši način za dobivanje svih dozvola – transparentno objaviti na svim internim kanalima komunikacijma te odrediti uposlenike koji će biti direktno zaduženi za ovu oblast.

2. Kakva vrsta kampanje nam treba, ako nam uopšte treba?

Sveobuhvatna i centralizirana kampanja kreirana na nacionalnom nivou bi bila veoma učinkovita i pokrila bi različite ciljne grupe: medije, dijasporu, građane, lokalnu zajednicu itd. Potrebno je kreirati pozitivne poruke i animirati veliki broj poznatih javnih ličnosti koji vi dali svoj doprinos kao i identificirati sve direktne aktere za ovu tematiku koji će komunicirati istu poruku. Kampanja nam je veoma potrebna, posebno vidimo sad, u doba pandemije, značaj dijaspore.

3. Kakav je naš odnos prema dijaspori?

Mislim da se odnos prema dijaspori mora mijenjati na bolje, činjenica je da nismo svjesni koliko nam je ekonomija povezana sa ulaganjima iz dijaspore i ne vidim da im se na pravi način tretira tako da je kampanja treba tretirati i ovo pitanje. 

4. Koji su pozitivni primjeri investiranja koje je došlo lobiranjem od strane članova dijaspore?

Uvijek ističem dva projekta koja su uspješno realizirana zbog poznanstava naših građana, jedan je uspješno vraćena sredstva za trebevičku žičaru koja su direktno izlobirana preko Abdulaha Skake i drugi projekat je projekat dovođenja Al Jazeere Balkans u BIH, koji je bio podržan od strane lokalne zajednice i za 9 godina postojanja ta investicija je preška 200 miliona KM a sve je vizija i direktno lobiranje jednog člana «dijaspore».

5. Koje su osnovne faze u kojima je potrebno uključiti dijasporu kod planiranja lokalnog razvoja?

U skladu sa Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Službene novine FBiH broj 32/2017) te Uredbi o izradi strateških dokumenata u FBiH (Službene novine FBiH 94/2019), osnovne faze u kojima je potrebno uključiti dijasporu kod planiranja lokalnog razvoja su: Pripremne radnje, Izrada strateške platforme /situaciona analiza, Konsultacije i predstavljanje strateške platforme partnerskoj grupi, Definisanje prioriteta i mjera, Provjera međusobne usklađenosti strateških dokumenata, Definisanje ključnih projekata te Konsultacije i predstavljanje strategije razvoja partnerskoj grupi.

6. Koje osnovne korake predlažete da se poduzmu kod uključivanja dijaspore u strateško planiranje?

Osnovni koraci koji se trebaju poduzeti su prije svega, nominovanje i uključivanje osobe/osoba zadužene za dijasporu iz JLS u formiranje i pripremu Razvojnog tima (Odbora za razvoj). Odmah nakon toga, potrebno je identificirati kompetentne i zainteresirane akteri iz dijaspore / povratnici te uključiti iste u Razvojni tim i Partnersku grupu, vodeći računa o njihovoj zastupljenosti u svakoj od tri sektorske grupe, i ravnomjernoj spolnoj / starosnoj zastupljenosti.

Ovi osnovni koraci se mogu sprovesti koristeći postojeće baza dijaspore - ako ista postoji, ili ako ne, proaktivnom komunikacijom i Pozivima prema članovima dijaspore i povratnicima za učešće (na službenom sajtu općine i u medijima, te putem društvenih mreža). U ovoj fazi, svakako treba uključiti predstavnike dijaspore i povratnike, takođe vodeći računa o tri elementa kao i kod ostalih članova lokalnog razvojnog tima: a) da su stručni i zainteresovani za ključne oblasti strategije – ekonomsku, društvenu, okoliš, javne usluge i infrastrukturu, b) da predstavljaju različite sektore – javni, privatni, civilni i akademski sektor (bilo da su u tim sektorima aktivni u inostranstvu ili/i u zajednici), i c) da su adekvatno zastupljeni spolom i godinama.

7. Ukoliko želimo revidirati Strategiju, kako da uvrstimo koncept migracija u revidiranu verziju?

Kod ovih situacija, primarno je imati u vidu da je potrebno revidirati situacionu analizu te uvrstiti predstavnike dijaspore i povratnike, kao članove razvojnog lokalnog tima i partnerske grupe, sa zadatkom da posebno ukazuju na izazove u svim sferama života lokalne zajednice sa kojima se oni susreću. Drugi aspekt jeste da se kroz kvalitativni i kvantitavni pristup (analiza) obuhvati i podaci o migracijama: historija i oblici migracija u lokalnoj zajednici; socio-demografski podaci o dijaspori i povratnicima, podaci o mobilnosti, resursi dijaspore/ povratnika , poteškoće sa kojima se susreću u procesu migriranja, primeri dobrih praksi saradnje sa dijasporom/povratnicima.

Značajno je da podaci budu rodno odvojeni kako bi se bolje mjerio i analizirao uticaj migracija na razvoj, kao i za kreiranje politika koje više odgovaraju specifičnim grupama unutar dijaspore/ povratnika.Vrlo je bitno naglasiti da u ovakvim sitaucijama nije potrebno kreirati posebne dijelove Strategije, nego gornje podatke uključiti (dodati) u relevantne sekcije situacione analize tj. socio-ekonomske analize.