Javne finansije

1. Osnovne razlike između interne i eksterne revizije ?

Interna revizija je organizaciono smještena u samoj organizaciji a eksterna je izvan organizacije. Eksterna revizija o svojim aktivnostima izvještava Parlament, dok interna revizija za svoj rad odgovara rukovodiocu organizacije u kojoj je uspostavljena.

Samim tim je nezavisnost eksterne revizije veća od nezavisnosti interne revizije. Interna revizija nije apsolutno nezavisna jer je dio organizacije, ali je organizaciono nezavisna te mora biti temeljna organizaciona jedinica unutar organizacije i odgovara rukovodiocu korisnika javnih sredstava.

Također, interna revizija je funkcionalno nezavisna na način da mora biti oslobođena od uticaja kod određivanja djelokruga rada interne revizije, provođenja angažmana i saopćavanja rezultata. (ISPPIA 1110 i 110.A1).

2. Razlika između interne kontrole i interne revizije?

Interna kontrola je ugrađena u same procese u organizaciji dok je interna revizija dio organizacione strukture.

Interna revizija je temeljna organizaciona jedinica koja vrši monitoring, odnosno praćenje i procjenu uspostavljenog sistema internih kontrola.

Misija interne revizije je da unaprjeđuje i štiti organizacione vrijednosti, time što osigurava na riziku zasnovano i objektivno uvjeravanje, savjet i uvid.

3. Da li jedna osoba (interni revizor) u instituciji može osigurati obavljanje funkcije interne revizije?

Jedna osoba (interni revizor) nije u mogućnosti osigurati potpuno obavljanje funkcije interne revizije u organizaciji. Ovo potvrđuje i provedena izmjena Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH iz 2016. godine kojom je brisana odredba koja ja to omogućavala za JLS.

Naime, Međunarodnim standardima za profesionalno obavljanje interne revizije, tačnije Standardom 2340 - Nadzor angažmana, regulisano je nadziranje revizija na odgovarajući način kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva, te osigurala kvaliteta i razvoj zaposlenih. U slučaju postojanja jednog revizora u organizaciji ne bi bilo moguće primijeniti odredbe navedenog standarda.

S tim u vezi bitno je i razdvajanje dužnosti u obavljanju aktivnosti revizije, jer priprema / obrada podatka i informacija u reviziji bi trebala biti u djelokrugu rada jedne osobe a nadzor i konačno odobravanje u djelokrugu rada druge osobe.

Osim toga u reviziji je potrebna komunikacija u cilju preispitivanju stavova i zaključaka do kojih se došlo tokom revizije. Sve navedeno ima direktnu vezu sa objektivnošću i nezavisnošću koja je potrebna u reviziji.

4. Koja osoba bi bila najadekvatnije rješenje za koridnatora FUK-a u JLS?

Članom 7. Pravilnika o provođenju FUK–a u javnom sektoru u FBiH definirano je da rukovodilac korisnika javnih sredstava imenuje koordinatora za FUK iz reda najvišeg rukovodstva u korisniku javnih sredstava.

Na nivou općine to bi mogao biti sekretar općine, ali i svaka druga osoba iz najvišeg rukovodstva koja dobro poznaje sve procese organizacije, ima odgovarajuću stručnost i kompetencije ali i autoritet, odnosno podršku općinskog načelnika za koordinaciju aktivnosti implementacije i razvoja FUK–a u općini.

5. Može li interni revizor biti uključen u aktivnosti kreiranja FUK-a, provođenje postupaka javnih nabavki, kreiranju internih akata i sl.?

Generalan stav vezan za angažman internog revizora je taj da interni revizor ne može obavljati aktivnosti koje bi ograničile njegov djelokrug rada u organizaciji zbog sukoba interesa.

Interna revizija nije odgovorna za kreiranje i provedbu sistema internih kontrola, za to su odgovorni svi oni koji imaju ovlaštenje u skladu sa aktom o postavljenju / imenovanju, ili nekim drugim pisanim ovlaštenjem. Ako govorimo o savjetodavnim uslugama koje može da pruža interna revizija one se odnose na savjetovanje rukovodioca organizacije i tiču se upravljanja, kontrola i rizika, ali u okvirima kako to propisuju ISPPIA.

6. Da li su uspostava FUK-a i uvođenje ISO standarda kvalitete aktivnosti potpuno različita ili su one u svojoj suštini aktivnosti koje se provode sa istim ciljem?

To su aktivnosti koje u suštini imaju isti cilj. Prilikom uvođenja i razvoja FUK – a, koji jeste zakonska obaveza u odnosu na ISO standarde treba ipak voditi računa da ako organizacija ima implementirane ISO standarde postojeću dokumentaciju „iskoristi“ da ne bi duplirala posao, ako su zahtjevi Standarda interne kontrole – COSO okvir već ispunjeni implementacijom ISO standarda. Cilj nam je da budemo ekonomični, efikasni i efektivni u javnom sektoru.

Navedeno potvrđuju izvodi iz COSO okvira i ISO standarda:

COSO okvir – ključna preporuka proistekla iz dobrih praksi glasi: „Ne postoji univerzalni model uspostave sistema finansijskog upravljanja i kontrola“.
ISO – 9001: „Ovaj međunarodni standard nema namjeru da implicira jednoobraznost strukture sistema upravljanja kvalitetom ili jednoobraznost dokumentacije„.

31000: „...daje opća uputstva, nije mu namjera da nametne uniformno upravljanje rizikom u organizacijama. Dizajn i implementacija upravljanja rizikom će zavisiti od potreba organizacije, njenih posebnih ciljeva, konteksta, strukture, proizvoda, usluga, projekata, radnih procesa i specifičnih praksi koje se koriste“.

7. Šta podrazumijeva savjetodavnu aktivnost interne revizije?

Angažman interne revizije koji se odnosi na unaprjeđenje upravljanja rizicima, stvaranja dodane vrijednosti i unaprjeđenja poslovanja organizacije. Prilikom pružanja pomoći na uspostavi ili unaprjeđenju procesa upravljanja rizicima, interni revizori ne smiju preuzeti na sebe odgovornost menadžmenta u smislu stvarnog upravljanja rizicima. Ciljevi savjetodavnih angažmana moraju obuhvatiti korporativno upravljanje, upravljanje rizicima i kontrolne procese u obimu koji je dogovoren s klijentom. Pružanjem ove vrste usluga interni revizori ni u kojem slučaju ne smiju na sebe preuzeti odgovornost za upravljanje, kontrole i upravljanje rizicima.

8. Šta podrazumijeva savjetodavnu aktivnost interne revizije?

Saradnja internog i eksternog revizora je regulisana je Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS), Međunardnim standardima vrhovnih revizorskih institucija (ISSAI okvirom) i Međunarodnim okvirom profesionalnih praksi za provođenje interne revizije (IPPF). Detaljnije je ta saradnja regulisana INTOSAI smjernicama a posebno smjernicom INTOSAI 9150.

Eksterni revizor je u obavezi prema Zakonu o reviziji institucija u FBiH da ocijeni funkciju interne revizije kod klijenta. Osnovni preduslovi koji trebaju biti ispunjeni da bi eksterni revizor u svom radu mogao koristiti rad internog revizora jeste objektivnost i nezavisnost internog revizora u njegovom radu.

9. Koje mjere se provode prema klijentima revizije, koji su dobili negativno mišljenje ili mišljenje s rezervom, u smislu utvrđivanja odgovornosti?

Mandat revizije u FBiH je utvrđen Zakonom o reviziji institucija u FBiH, ISSAI okvirom i etičkim kodeksom. Zakonom o reviziji institucija u FBiH je u članu 19. navedeno da će Ured za reviziju institucija u FBiH obavijestiti nadležne organe za provođenje zakona kada postoje indicije o postojanju značajnih kršenja zakona.

Tužilaštvo tako proslijeđene informacije analizira i utvrđuje postojanje ili nepostojanje osnova za pokretanje postupka. Također, postoji mogućnost da tužilaštva samoinicijativno na bazi sadržaja revizijskih izvještaja odnosno informacija koje su sadržane u istim pokreću postupke. Provode se aktivnosti na unaprjeđenju saradnje između vrhovnih revizijskih institucija u BiH i tužilaštava uz podršku međunarodnih projekata.

10. Koji je primjeren rok za dostavu početne i konačne ponude u PPBOO (Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci)?

Zakon o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon) za neke postupke javnih nabavki propisuje minimalne rokove za dostavu ponuda a za neke postupke javnih nabavki ne propisuje koji su to minimalni rokovi za dostavu ponuda.
Jedan od postupaka javnih nabavki za koje Zakon ne propisuje minimalne rokove za dostavu ponuda je i pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci.
Dakle, prilikom provođenja ovog postupka javne nabavke ugovorni organ samostalno, a uzimajući u obzir kompleksnost i hitnost predmetne nabavke, određuje rokove za dostavu ponuda (kako početne tako i konačne ponude).

Koji je to primjeren rok za dostavu ponuda u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci ugovorni organ samostalno određuje a uzimajući u obzir hitnost nabavke, procijenjenu vrijednost nabavke, kompleksnost predmeta nabavke s tim da je potrebno voditi računa da se ponuđačima ostavi dovoljno vremena kako bi ponudu mogli pripremiti na kvalitetan način.

11. Uzimajući u obzir činjenicu na otežano odvijanje poštanskog saobraćaja, nakon završenog postupka javne nabavke (konkretno konkurentski zahtjev) i dostave odluke o izboru najpovoljnijeg kandidata, koliko je potrebno sačekati na žalbu (moguće da je negdje na putu) nakon proteka roka za ulaganje žalbe, a da se ispoštuje rok za zaključenje ugovora?

Obzirom na zastoje u normalnom odvijanaju poslovnih aktivnosti pa tako i otežano odvijanje poštanskog saobraćaja u vanrednoj situaciji ugovorni organi trebaju to uzeti u obzir prilikom praćenja pojednih rokova u postupcima javnih nabavki. Međutim, ugovorni organi dužni su poštovati propisane rokove za poduzimanje određenih radnji u postupku nabavke, a takođe treba imati u vidu činjenicu da se poštanski saobraćaj i pored otežanih okolnosti normalno odvija te nema kašnjenja u dostavi pošiljki.

Takođe želimo napomenuti da u vanrednoj situaciji postoji mogućnost dostave pošte i elektronskim putem (putem fax-a ili putem e-maila) ali naravno ugovorni organ, ukoliko poštu dostavlja elektronskim putem, mora osigurati povratnu informaciju o prijemu pošte kako bi mogao računati rokove u postupku nabavke ili u žalbenom postupku.

12. Da li je obaveza donošenja odluke o rezultatu pretkvalifikaciji shodno članu 70. stav 5 u PPBOO?

Članom 70. stav (5) Zakona o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je sljedeće:
''Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza ugovorni organ donosi nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih zahtjeva za učešće, naziv i podatke o kvalificiranim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalificiranim kandidatima, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa.''

Iz citirane zakonske odredbe proizilazi da je ugovorni organ obavezan donijeti Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u pregovaračkom postupku nabavke bez objave obavještenja koja mora imati sve elemente navedene u stavu 5) člana 70. Zakona.

13. Da li pregovara isključivo Komisija ili može i rukovodilac organa uprave?

Članom 13. stav (1) Zakona o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je:
''Za provođenje otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, takmičarskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda ugovorni organ obavezan je imenovati komisiju za nabavke.''

Dakle za provođenje pregovaračkog postupka nabavke ugovorni organ je dužan imenovati komisiju za nabavke. Nakon što ugovorni organ imenuje komisiju za nabavke sve poslove u postupku nabavke obavlja isključivo komisija za nabavke, pa prema tome i pregovore sa ponuđačima u pregovaračkom postupku obavlja komisja za nabavke a ne rukovodilac ugovornog organa.

14. Da li postupak u vezi hitnosti moze provest se elektronski?(dostava ponude)

Svaki postupak javne nabavke se provodi u skladu sa procedurama propisanim Zakonom o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon). Svaka faza postupka mora biti dokumentovana a dostavljanje ponuda se vrši isključivo u pisanom obliku i na način propisan Zakonom.

Stoga smo mišljenja da je ponude potrebno dostavljati u zatvorenim kovetrama na protokol ugovornog organa a ne elektornskim putem.

15. Ako imamo viče ponuđača u postupku i prođe rok za žalbu, da li smo dužni da opet svim ponuđačima šaljemo svu dokumentaciju (ako smo imali žalbu i donijeli drugu odluku)?

Kada ugovorni organ tokom provođenja postupka javne nabavke donese odluku o izboru i obavijesti sve ponuđače o rezultatima izbora, a nakon toga dobije žalbu na tu odluku, u tom slučaju je dužan da razmatra žalbu u skladu sa članom 100. Zakona o javnim nabakama (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'' broj: 39/14) (Zakon).

Ukoliko žalba bude usvojena i postupak vraćen na ponovno odlučivanje pa u ponovnom odlučivanju ugovorni organ donese novu odluku o izboru, tada je dužan da novu odluku o izboru sa cjelokupnom pratećom dokumentacijom ponovo dostavi svim ponuđačima koji su učestvovali u postupku javne nabavke.

16. Šta ako se budžetski korisnik i FMF ne uspiju dogovoriti oko visine zahtjeva, da li tada FMF samo koriguje zahtjev budžetskog korisnika?

Shodno odredbama Zakonao budžetima u Federaciji BiH, Ministarstvo finansija razmatra procjene prihoda i zahtjeve za odobrenje rashoda budžetskih korisnika i nakon konsultovanja i pregovaranja sa budžetskim korisnicima predlaže visinu sredstava za svakog budžetskog korisnika.

Ministarstvo finansija dostavlja Vladi Nacrt budžeta za sljedeću fiskalnu godinu do 15. oktobra tekuće godine.
Ako u toku razmatranja Nacrta predloženog budžeta dođe do neslaganja između Ministra finansija i ministara odgovornih za pojedine budžetske korisnike ili drugih rukovodilaca organa uprave, Ministar finansija obavezan je da izradi izvještaj za Vladu, koja o tome donosi konačnu odluku.

17. Ko radi kontrolu zakonitosti finandijske dokumentacije budžetskih korisnika?

Po zaprimanju zahtjeva, izvrši se njihova kontrola u smislu tehničke ispravnosti, te isti budu potvrđeni ili vraćeni na eventualne korekcije. Nakon tehničke provjere, izvrši se analiza i razmatranje svih relevantnih informacija dostavljenih od strane budžetskih korisnika.

Tokom vršenja ove analize, Federalno ministarstvo finansija, odnosno Sektor za budžet i javne rashode na osnovu procjene i ukazane potrebe održava konsultativne sastanke sa predstavnicima određenih budžetskih korisnika na kojima se razmatraju sva pitanja vezana za projekciju rashoda budžetskog korisnika. O terminu i mjestu održavanja ovih konsultacija budžetski korisnici budu blagovremeno obaviješteni.

18. Pojasnite razliku izmedju budžetskih korisnika i korisnika budžeta?

Budžetski korisnici su ministarstva i ostali organi uprave, te ostali koji su u budžet uvršteni kao budžetski korisnici, dok su korisnici budžeta,odnosno budžetskih sredstava pravna i fizička lica i druge organizacije kojima resorna ministarstva putem odluka o dodjeli sredstava kroz tekuće i kapitalne transfere odobravaju određeni iznos sredstava temeljen na programu utroška istih.

19. Da li su budžetski korisnici dužni ponovno dostaviti svoj prijedlog finansijskog plana u pismenoj formi, nakon korigiranja na konsultacijama između budžetskih korisnika i ministarstva finansija?

Nakon obavljenih konsultacija, ukoliko je potrebno, zahtjev se koriguje i ponovo dostavlja Federalnom ministarstvu finansija putem softverske aplikacije i u štampanoj formi, u što je moguće kraćem roku.

20. Da li su Službe općina i gradova istovremeno i korisnici budžeta koji pripremaju Instrukciju broj 1 i Instrukciju broj 2

U zavsnosti od veličine lokalnih zajednica, u procesu izrade Nacrta budžeta, Službe organa se mogu posmatrati kao podnosioci finansijskih zahtjeva kroz budžetske instrukcije 1 i 2, jer se naovaj način ostvaruje efikasniji protok informacija o potrebnom iznosu sredstava za implementaciju mjera i aktivnosti koje realizuje organ uprave.

21. Mislite li da je na konsultacije, osim djelatnika iz službi za finansije potrebno pozvati i ministre, budući da su oni ti koji donose konačne odluke o trošenju sredstava.

Prilikom slanja poziva na konsultacije,kao i u telefonskom razgovoru oko pripreme sastanaka, naglašava se važnost prisustva rukovodioca budžetskih korisnika.

22. Obzirom da je izborna godina te da se izbori održavaju 15.11. da se vijeće neće stići konstituisati do kraja kalendarske godine vaš komentar vezano za rokove usvajanja budžeta za 2021.g

Zakon o budžetima u Federaciji BiH ne predviđa izuzetke u rokovima planiranja i donošenja budžeta, poput izbora i vremena konstituisanja zakonodavnih tijela, te smatramo da bez obzira na vrijeme izbora, potrebno je da zakonodavna i izvršna tijela vlasti kontinuirano rade i time ispunjavaju svoju zakonsku obavezu.

23. Donošenje odluke o dodjeli ugovora ili odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača?

Zakonom o javnima nabavkama je propisano da ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Međutim, nije velika greška ukoliko ugovorni organ donese odluku o dodjeli ugovora, jer je suština donošenja ove odluke ista kao i kod donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

24. E-aukcija?

E-aukcija se može provesti ukoliko ugovorni organ provodi otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom obavještenja i konkurentski zahtjev. Ukoliko ugovorni organ za ove postupke definiše da je kriterij za izbog najpovoljnijeg ponuđača najniža cijena, obavezan je za sve nabavke provoditi e-aukciju (osim u određenim situacijama kada se e-aukcija ne provodi).

25. Posebna odluka o pokretanju postupka kad se donosi?

Posebna odluka o pokretanju postupka nabavke se donosi kada ugovorni organ treba da pokrene postupak nabavke koja nije planirana u planu nabavki, te ukoliko zbog brzine djelovanja nije moguće izmijeniti plan nabavke.

26. Može li se donijeti plan javne nabavke za tri mjeseca za vrijeme privremenog finansiranja, da se ne bi donosile posebne odluke za svaku pojedinačnu nabavku?

Plan nabavki se donosi na osnovu usvojenog budžeta/finansijskog plana. Zakonom o javnim nabavkama nije propisana mogućnost donošenja plana nabavki na osnovu odluke o privremenom finansiranju, te je u tom slučaju bolje nabavke pokretati posebnom odlukom o pokretanju postupka nabavke.

27. Moraju li se nabavke pokrenute na osnovu posebne odluke prije usvajanja plana uvrstiti u plan nabavki, možda uz adekvatnu napomenu?

Zakonom o javnim nabavkama je propisano da se nabavka može pokrenuti ukoliko je planirana u planu nabavki ili ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke. Dakle, na osnovu ove odredbe se može zaključiti da su u istom rangu plan nabavki i posebna odluka o pokretanju postupka nabavke, tj. posebna odluka o pokretanju postupka nabavke zamjenjuje plan nabavki i samim tim predstavlja njegovu izmjenu i/ili dopunu. Dakle, ugovorni organ nije obavezan da nabavke pokrenute po posebnoj odluci o pokretanju postupka nabavke kasnije uvrsti u plan nabavki. Izmjenama i dopunama ZJN je predviđeno da se na osnovu posebne odluke o pokretanju postupka nabavke mijenja plan nabavki, ali prema važećem ZJN to nije potrebno.

28. Odlukom o poništenju Tendera da li se ponude koje su stigle na adresu UO vraćaju ponuđačima?

Samo neblagovremene ponude se vraćaju ponuđačima. Ponude koje su stigle ugovornom organu se ne vraćaju, osim ukoliko ponuđač želi da povuče svoju ponudu prije isteka roka za podnošenje ponuda.

29. Dokaz za Preferencijalni tretman domaćeg za radove i usluge: možemo li tražiti Izjavom Ponuđača da se Ponuđač izjasni o istom ili moramo tražiti Uvjerenje izdato od strane Privredne komore?

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji definiše koje dokaze trebaju dostaviti ponuđači kako bi dokazali da ispunjavaju uslove za primjenu preferencijalnog tretmana. Zakonom o javnim nabavkama nije propisana obaveza ugovornog organa da mora tražiti uvjerenje izdato od strane Privredne komore.

30. Ako je nabavka podijeljena na lotove, a zahtijeva se da su ponuđači u ranijem periodu uspješno izvršili ugovore sa srodnim predmetom, može li se zahtijevati da ponuđač koji se prijavljuje za više lotova mora dokazati da je izvršio ugovore u ukupnoj vrijednosti koja je minimalno jednaka zbiru procijenjenih vrijednosti svih lotova za koje se prijavljuje? Ili se uslov postavlja prema vrijednosti svakog pojedinačnog lota, pri čemu ponuđač može priložiti istu potvrdu uz ponudu za svaki lot?

Potvrda o uspješnoj realizaciji ugovora se traži pojedinačno za svaki lot.

31. Može li Komisija dati preporuku: da se postupak JN poništi iz razloga što je cijena svih prihvatljivih ponuda znatno veća od obezbijeđenih sredstava za predmetnu nabavku ili da Ugovorni organ, ukoliko obezbijedi nedostajuća sredstva iznađe sredstva za predmetnu nabavku dodijeli Ugovor Ponuđaču sa najnižom cijenom?

Komisija može dati preporuku da ugovorni poništi postupak nabavke iz razloga što je cijena svih prihvatljivih ponuda znatno veća od obezbijeđenih sredstava za predmetnu nabavku ili da, ukoliko ugovorni organ obezbijedi nedostajuća sredstva dodijeli ugovor ponuđaču sa najnižom cijenom.

32. Komisija daje mogućnost Ugovornom organu da odluči hoće li donijeti Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili će poništiti postupak javne nabavke?

Komisija za javne nabavke daje preporuku ugovornom organu da dodijeli ugovor ukoliko je u mogućnosti da obezbijedi nedostajuća sredstva ili da poništi postupak nabavke ukoliko ne može obezbijediti nedostajuća sredstva. Ukoliko je internim aktom ugovornog organa propisano do kojeg iznosa/procenta se smatra da ponuda ne odstupa značajno može dati odmah i konkretnu preporuku. Ukoliko nije propisano, daje uslovnu preporuku jer komisija nije nadležna da odlučuje da li će ugovorni organ moći obezbijediti sredstva ili ne.

33. Kada se provedi e -aukcija kod okvirnog sporazuma i šta u slučaju kada imamo zaključen okvirni sporazum sa vise ponuđača tj. na princip mini tenderisanja da li se tada provodi e -aukcija u momentu kada šaljemo ponovo poziv za dostavljanje ponuda?

E-aukcija se može koristiti ako je zaključen okvirni sporazum uz tzv. ''mini tenderisanje'', a provodi se nakon što ponuđači sa kojima je zaključen okvirni sporazum dostave svoje konkretne ponude (prema zahtjevu ugovornog organa za konkretnu nabavku) na osnovu kojih će se izabrati najpovoljnija ponuda i zaključiti pojedinačni ugovor.

34. Postoji li ikakva sankcija za ponuditelje koji na e-aukciji spuštaju cijene i na kraju zbog tih, preniskih, cijena odustaju od ugovora?

Jedina sankcija za takve ponuđače je garancija za ozbiljnost ponude koju ugovorni organ može aktivirati ako ponuđač odustane od ponude. Međutim, garancija za ozbiljnost ponude se može tražiti za samo za nabavke čija je procijenjena vrijednost preko 100.000,00 KM.

35. Da li UO vrši povrat pristiglih ponuda npr. ako je žalba uložena na TD, ili zadržava ponude do okončanja žalbenog postupka i onda od zavisnosti od ishoda žalbenog postupka postupa na način da nastavlja postupak (produžava rok za prijem ponuda)?

Ugovorni organ može vratiti neotvorene ponude samo one one koje su neblagovremeno pristigle. Ukoliko je ponuđač predao ponudu, a uložena je žalba na tendersku dokumentaciju, on može povući svoju ponudu prije roka za prijem ponuda.

36. Da li su uslovi iz člana 45. ZJN obavezni za konkurentski zahtjev?

Za konkurentski zahtjev nisu obavezni uslovi iz člana 45. ZJN.

37. U slučaju da je ponuda stigla, pa bila žalba na TD, i nije bilo otvaranje, da li tada vraćamo ponude?

U situaciji kada Ugovorni organ zaprimi ponude, a u međuvremenu neki od potencijalnih ponuđača koji je preuzeo tendersku dokumentaciju izjavi žalbu na tendersku dokumentciju, tada ugovorni organ obustavlja postupak nabavke usljed suspenzivnog dejstva žalbe te je preporuka da se ponude se ne vraćaju, već se mogu vratiti ukoliko ponuđač želi da povuče svoju ponudu.

38. Ako je žalba na TD odbačena kao neuredna od strane URŽ-a i nakon što se ponuđači koji su preuzeli TD obavijeste o nastavku postupka, da li se mora u ispravci obavještenja pored produženja roka za dostavu ponuda, produžiti i rok za preuzimanje TD iako je prije žalbe rok za preuzimanje TD bio 19 dana? Ponuđači su imali 19 dana za preuzimanje TD prije uložene žalbe?

Ugovorni organ je nakon odbacivanja žalbe od strane URŽ-a dužan produžiti rok za dostavu ponuda za najmanje 7 dana i dužan je obavijestiti ponuđače o nastavku postupka javne nabavke. Što se tiče produženja roka za preuzimanje tenderske dokumentacije, prilikom ispravke obavještenja o nabavci, preporuka je da Ugovorni organ produži i rok za preuzimanje tenderske dokumentacije.

39. Postoji li ikakva sankcija za ponuditelje koji na e-aukciji spuštaju cijene i na kraju zbog tih, preniskih, cijena odustaju od ugovora?

Jedina sankcija za takve ponuđače je garancija za ozbiljnost ponude koju ugovorni organ može aktivirati ako ponuđač odustane od ponude. Međutim, garancija za ozbiljnost ponude se može tražiti za samo za nabavke čija je procijenjena vrijednost preko 100.000,00 KM.