Strateško planiranje

 1. Koja je osnovna veza strateškog planiranja u FBIH sa UN Ciljevima održivog razvoja?

Septembra 2015. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Agendu održivog razvoja 2030. Sve države članice UN saglasile su se sa 17 Ciljeva održivog razvoja (SDG) radi osiguranja mira i prosperiteta za sve ljude na planeti do 2030. godine. SDG je paket univerzalnih ciljeva, podciljeva i indikatora prema čijem korišćenju su se države članice UN obavezale u izradi okvira kako domaćih, tako i lokalnih politika razvoja u narednom periodu.
Agenda 2030 – odgovor svijeta na mnogobrojne izazove, od gladi i nejednakosti preko jačanja ekonomskog rasta uz istovremeno rješavanje izazova koje nose degradacija okoliša i klimatske promjene

Tri su ključna principa:

• Univerzalnost – Agenda je primjenjiva za sve zemlje svijeta, za razliku od prethodnim milenijumskih ciljeva koji su se odnosili na zemlje u razvoju,
• Integracija – zahtijeva politike i programiranje koji paralelno sadrže društvene, okolišne i ekonomske komponente,
• Niko ne smije biti isključen iz razvojnih procesa (fokus na najranjivije).

2. Koji su ključni principi u strateškom planiranju?

• Princip otvorenog metoda koordinacije zahtijeva provođenje konsultacija i usaglašavanja svih nivoa vlasti u Federaciji, te drugih interesnih strana s ciljem zajedničkog definisanja razvojnih pravaca strateških dokumenata u Federaciji.
• Poštovanje principa ravnopravnost spolova i jednakih mogućnosti zahtijeva da se prilikom izrade strateškog dokumenta vodi računa o ravnopravnom učešću muškaraca i žena kao i o podjednakoj zastupljenosti njihovih interesa prilikom definisanja ciljeva, prioriteta i mjera. Isto se odnosi i na socijalno ugrožene grupe građana čiji predstavnici trebaju biti adekvatno uključeni u aktivnostima radnih tijela osnovanih za potrebe izrade strateških dokumenata.
• Princip partnerstva podrazumijeva saradnju svih nivoa vlasti u Federaciji, kao i saradnju sa socio-ekonomskim partnerima u procesu izrade strateških dokumenata.
• Princip horizontalne i vertikalne koordinacijepodrazumijeva koordinirano postupanje i usklađivanja strateških dokumenata na istom nivou vlasti u Federaciji, kantonima i jedinicama lokalne samouprave, kao i usklađivanje sa strateškim dokumentima viših nivoa vlasti, radi ostvarenja zajedničkih razvojnih ciljeva.
• Princip javnosti i transparentnosti nameće obavezu pravovremenog i potpunog informisanje javnosti o procesu izrade strateških dokumenata kao i javno djelovanje nosioca izrade strateških dokumenata na način da su otvoreni i spremni da podatke o procesu izrade strateških dokumenata učine dostupnim široj zajednici, kao i podatke koji proizilaze iz procesa.

3. Koje dijelove Uredbe bismo mogli posmatrati kao najbitnije za naš rad?

Uredbom o izradi strateških dokumenata u FBiH (Službene novine FBiH 74/2019) propisuje se izrada strateških dokumenata u Federaciji, institucionalni okvir za izradu i donošenje Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, Strategija razvoja kantona, sektorskih strategija kantona i strategija razvoja jedinica lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za izradu strateških dokumenata.

Institucionalni okvir za tehničku, stručnu podršku u koordinaciji procesa izrade strateških dokumenata čine: Federalni zavod za nivo Federacije, tijelo za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u kantonima za nivo kantona ili jedinicama lokalne samouprave za nivo jedinice lokalne samouprave.U proces izrade strateških dokumenata za nivo kantona obavezno je uključivanje jedinica lokalne samouprave u sastavu kantona, posebno u fazama definisanja strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Gledajući po rezimeu, bitno je naglasiti da:

- Vlade kantona donose odluku o izradi strategija razvoja kantona za svaki planski period najkasnije godinu dana prije početka narednog planskog perioda u Federaciji
- Strateška platforma minimalno se sastoji od: situacione analize, uključujući i osvrt na stanje i usklađenost prostorno-planske dokumentacije, vizije razvoja i strateških ciljeva sa indikatorima.
- Izrada situacione analize vrši se prikupljanjem, obradom i analizom podataka minimalno za 3 godine unatrag
- Konsultacije o strateškoj platformi traju minimalno 30 dana

Indikativni finansijski okvir minimalno sadrži procjenu potrebnih finansijskih sredstava po strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama iz budžeta, te po ostalim izvorima finansiranja, kao što su kreditna sredstva, sredstva Evropske unije i ostale donacije

4. Koliko „široko“ treba postaviti ciljeve da bi se niže razine vlasti(JLS) mogle uklopiti u Strategije viših razina?

Ciljevi trebaju biti postavljeni dovoljno široki da mogu obuhvatiti širi spektar projekata i aktivnosti ali ipak dovoljno konkretni da se može mjeriti željena promjena. Zbog toga se i zovu strateški ciljevi jer očekujemo promjene na strateškoj razini. Stoga se i JLS mogu i trebaju prepoznati kroz pojedine ciljeve i vezati svoje ciljeve na npr. županijske strateške ciljeve.

5. Kakva su iskustva u prikupljanju statističkih podataka za SEA-u i inače?

Iskustva su različita i ovise od razine do razine. Analiza stanja je najčešće i najteži posao jer dostupnost i konzistentnost podataka nije dobra. Međutim, ovom dijelu procesa je potrebno pristupiti na kreativan način i fokusirati se na podatke koji su ključni za našu zajednicu, odnosno za područje našeg interesa. Potrebno je osloniti se ne samo na statističke podatke već i na druge alternativne izvore, ali na način da nam prikažu stvarnu sliku stanja i da nam osiguravaju mogućnost praćenja primjena. Potrebno je što više kvantificirat a što manje subjektivnih procjena koji nisu utemeljeni na određenim pokazateljima.

6. Koliko se u prosjeku ispunjavaju Strateški dokumenti?

Ovisi od slučaja do slučaja. Međutim, prethodne procese strateškog planiranja trebamo shvatiti u kontekstu izgradnje kapaciteta i uvođenja prakse planiranja. Bez obzira jeli se dokument praktično koristi ili ne u BIH je situacija takva da se većina JLS i županija/kantona koristi strateške dokumente za svoje potrebe. Još uvijek to nije na razini kojoj bi trebalo biti ali za očekivati je kako će se u sljedećem plaskom ciklusu strategije koristiti kao osnova za planiranje svakodnevnog rada institucija.

7. Koliko detaljno moramo napisati „ostale izvore financiranja? (kad radimo financijsku procjenu)

Teško je precizno predvidjeti izvore financiranja za sljedećih sedam godina. Međutim, važno je napraviti dobru analizu mogućih izvora financiranja iz kojih se mogu financirati naši projekti odnosno koji su izvori koje ćemo targetirati. Ovdje možemo navesti IPA fondovi, IFAD, FAO…u ovisnosti jesu li ovi programi ili projekti u tijeku ili je potpisan ugovor između BiH i tih organizacija za provedbu programa. Manje-više svi dostupni programi se mogu pronaći online na određenim stranicama i tu se prilično jasno može indikativno predvidjeti gdje ćemo mi pokušati pozicionirati naše projekte u budućnosti. Kada govorimo o EU fondovima u razdoblju od 2021-2027onda se prvenstveno radi o IPA III, ili o IPA II 2018, 2019 i 2020. Također, postoje i Programi zajednice kao što su COSME, HORIZON i sl. te bilateralna suradnja s pojedinim državama (USAID, Češka, i dr.). Najvažnije je napraviti kvalitetan pregled pa će nam lakše biti predvidjeti indikativne izvore. Navođenje izvora pokazuje koliko smo detaljno i ozbiljno razrađivali mjere.

8. Koja je uloga Koordinatora u tijelima koja izrađuju dokument i njegove zadaće? Koje predispozicije treba imati?

Uloga koordinatora je ključna za uspješnost procesa strateškog planiranja. Koordinator treba biti osoba koja ima integritet i koji može mobilizirati i motivirati sudionike procesa. Često uspješnost procesa ovisi o kvaliteti koordinatora.

9. Koliko je kod definiranja vizije bitno da ona bude „atraktivna“?

Imamo različite pristupe viziji. Međutim, dobro bi bilo da vizija odražava ono što vi želite biti ili ono što želite napraviti. Također, funkcija vizije može biti i komunikacijska. Kroz viziju se može komunicirati suština cijele strategije ili vašeg mjesta ili županije/kantona. Zbog toga je definicija vizije ključna za poruku koja se šalje prema vani. Vizija treba biti formulirana na takav način da se svi s njom mogu asocirati ili se u njoj prepoznati.

10. Koliko mjera se po prioritetu može razviti?

Nema propisano koliko se mjera po prioritetu može razraditi. Proces strateškog planiranja je kreativan procesa i živ proces. Stoga i prijedlog mjera mora odgovarati potrebama. Međutim, uvijek treba uzeti u obzir buduću provedbu i praćenje provedbe. Trebamo razraditi onoliko mjera koliko na to potreba zahtjeva ali da smo realnu u kontekstu mogućnosti ostvarenja.

11. Kako se procjenjuje vrijednost određene mjere?

Za mjeru stavljamo indikativan iznos potrebnih sredstava. Vrijednost procjenjujemo na temelju vrijednosti pojedinačnih projekata ili procjene vrijednosti pojedinih aktivnosti koji su u sastavku mjere. Zbog toga je vrlo važno detaljna priprema mjera i analiza potreba. Međutim, nemoguće je napraviti preciznu procjenu za sljedećih sedam godina pa se zbog toga stavlja samo indikativna vrijednost.

12. Može li strateški projekt biti i neki drugi projekt, a ne samo investicijski ili infrastrukturni projekt?

Strateški projekt jeste projekt koji svojim značajem predstavlja važnost za neku sredinu ili zajednicu (JLS ili županiju/kanton ili entitet). Strateški projekti su projekti koji predstavljati podlogu za druge projekte i mogu biti pokretač razvoja. Stoga nije nužno da strateški projekt mora biti investicijskog ili infrastrukturnog karaktera. Strateški projekti mogu biti i tzv. soft karaktera.

13. Ako promašimo indikatore, kako ćemo mjeriti postizanje cilja?

Ključno je definirati kvalitetne pokazatelja jer se na osnovu njih prati provedba strategije. Stoga u definiranju indikatora treba biti realan. Ukoliko ipak neki pokazatelji ne budu definirani najbolje onda se može pokrenuti proces ažuriranja strategije kroz proces evaluacije. Strategija je živ dokument i treba uvijek održavati. Međutim, vrlo je važno da sva ažuriranja budu provedena na način kako je i izrađena strategija tj. kroz uspostavljen mehanizam provedbe, praćenja i izvještavanja.

14. Koja je razlika između indikatora i prioriteta?

Indikatori su jedinica mjere kojom se mjeri jeli prioritet postignut i u kojem obimu.

15. Postoji li jedinstvena baza strateških dokumenata ili svaka institucija objavljuje svoje?

Ne postoji jedinstvena baza svih strateških dokumenata u BiH. Međutim, u tijeku je prikupljanje svih strateških dokumenata na razini BiH u sklopu identificiranja potreba za IPA III pa će vjerojatno negdje i biti dostupne te informacije. Određene JURA-e ili institucije koje koordiniraju razvojem imaju popise dokumenata a za FBiH se može dobar dio dokumenata naći na stranicama Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

16. Kako možemo osigurati organizirano prikupljanje podataka nakon provedene ankete, kasnije u provedbi?

Ukoliko nam je indikator definiran na način da ga je potrebno pratiti putem anketa onda moramo jasno definirati koji je uzorak i što konkretno pratimo. Međutim, trebamo imati na umu da nam organizacija prikupljanja ove vrste podataka ne predstavlja veliki problem odnosno da ne zahtjeva puno više truda nego što je očekivani rezultat. Ankete se mogu provoditi npr. za praćenje određenog trenda kao što je zadovoljstvo korisnika određenim uslugama (ukoliko smo digitalizirali određene usluge). Također, možemo na redovitoj razini pratiti određene podatke kroz analize koje redovito radimo, npr. analiza tržišta rada koju bi trebali raditi na godišnjoj razini.

17. O kojim razinama indikatora govorimo?

Prema ovoj metodologiji govori se o tri razine pokazatelja: pokazatelji utjecaja na razini strateških ciljeva, pokazatelji rezultata na razini prioriteta i pokazatelji outputa na razini mjera. Svi ovi pokazatelji moraju biti u logičnoj hijerarhijskoj vezi odnosno da pokazatelji outputa doprinose pokazateljima rezultata a ovi doprinose pokazateljima utjecaja.

18. Po Vašem mišljenju jeli dobro definiran cilj u Federalnoj strategiji kao „ Poboljšati rast stanovništva“?

Ovdje se konkretno radi o prioritetu “Poboljšavati rast stanovništva, stabilnost obitelji i položaj mladih “

19. Da li u Strategiji treba obraditi i rizike za implementaciju iste?

Svaka Strategija treba da sadržava analizirane rizike, koji se vežu za donošenje odluka na strateškom nivou, te definisanja strateških ciljeva, prioriteta i mjera. S tim u vezi, u procesu izrade Strategije, analiza rizika se treba vršiti kroz fazu situacione analize, u okviru koje se vrši analiza potencijala i kapaciteta za razvoj, kao i ograničavajućih faktora. Posebno se treba vršiti analiza rizika s aspekta budžeta i finansijskih sredstava iz ostalih izvora, uz projekciju finansijskog okvira za period implementacije Strategije. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na rizike koji se vezuju za uticaj vanjskih faktora (npr. prirodne nesreće, pandemija i sl.) i njihov uticaj na razvoj. U fazi planiranja mjera, potrebno je planirati aktivnosti na smanjenju rizika. Dakle, u strukturu dokumenta Stratege nije potrebno uključiti rizike kao zasebno poglavlje, ali se analiza rizika provlači kroz pojedine dijelove štrateškog dokumenta.
Nadalje, neophodno je pripaziti na adekvatnu kategorizaciju rizika, koji se mogu kategorisati prema matrici analize rizika, koja se inače koristi kod projektnog menadžmenta.

20. Ukoliko ne možemo obezbjediti finansijski okvir za mjeru u budžetu, da li mjere treba uopšte stavljati u Strategiju ili možda sve te mjere možemo tretirati kao strateške projekte i planirati eksterno privlačenje finansijskih sredstava?

Potrebno je prvo izanalizirati da li je se radi o mjeri koja predstavlja razradu prioriteta, ili strateškom projektu koji ima višestruki efekat na razvoj i čija implementacija može biti osnov za pokretanje drugih projekata. Nadalje, i za mjere i za pojedinačne strateške projekte može se planirati finansiranje i iz budžeta i iz ostalih izvora, zavisno od raspoloživih sredstava za tu namjenu, koje treba biti zasnovano na realnim očekivanjima. Ukoliko ne postoje mogućnosti finansiranja iz budžeta a postoje mogućnosti za finansiranje iz eksternih izvora, moguće je planirati mjeru ili strateški projekat koji se finansira samo iz eksternih izvora, u obimu razmjernom procijeni mogućih izvora finansiranja. Poželjno je, ukoliko postoji već identifikovani eksterni izvor, da se taj izvor navede u Indikativnom finansijskom okviru (koji se izrađuje na period važenja Strategije) te, u narednoj fazi, u Akcionom planu, koji se priprema na principu 1+2, svake godine za kantonalnu strategiju.

U Uredbi o izradi strateških dokumenata FBiH (član 19., st. (3)), definisano je da prilikom izrade trogodišnjih i godišnjih planova rada, federalni organ uprave, kantonalni organ uprave, odnosno općinski organ uprave preuzimaju projekte i aktivnosti iz akcionog plana za koje su obezbijeđena finansijska sredstva. Time je uređeno uspostavljene veze između trogodišnjih i godišnjih planova rada i akcijskih planova, što je dodatno uređeno Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH. Drugim riječima, finansijski okvir za svaku mjeru kao I pojedinačni strateški projekat mora biti osiguran, bez obzira o kojem izvoru finansiranja je riječ (budžet institucije ili eksterni izvori finansiranja).

21. Da li je utvrđen vremenski rok u kojem institucije višeg nivoa, trebaju da odgovore na nacrt Strategije institucijama nižeg nivoa, u okviru procesa konsultacija?

Rokovi za odgovor institucija sa viših ili nižih nivoa vlasti na nacrte strateških dokumenata dostavljene u toku konsultacija, nisu određeni odredbama Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Ovom Uredbom (čl. 11, st. (9)) i čl. 17 st. (2)) je definisano da konsultacije traju minimalno 30 dana, a vrše se objavom na web stranici nosioca izrade strateških dokumenata, dostavljanjem nadležnim institucijama na nižim, istim i višim nivoima vlasti relevantnim za strateške dokumente, organiziranjem javnih prezentacija, prikupljanjem, razmatranjem prijedloga i sugestija. Nosilac izrade strateškog dokumenta treba da naglasi rok u toku trajanja procesa konsultacija u kojem se očekuje odgovor na dostavljeni nacrt dokumenta. U slučaju da odgovor stigne nakon isteka trajnaj konsultacija, ne zaprimi odgovor u traženom roku, ponosilac izrade može da se pozove na relevantne akte koji regulišu pitanje koordinacije između organa uprave.

22. Da li ima potrebe intervenisati na trajanje (od 7 godina) sektorske strategije u oblasti zdravstva, ukoliko je planirano donošenje sektorske strategije na kraći period od perioda važenja strategije razvoja?

Uredbom o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH je definisano da Vlada Federacije, odnosno Vlada kantona donosi odluku o izradi sektorske strategije za nivo Federacije, odnosno kantona, na period važenja Strategije razvoja Federacije, odnosno strategije razvoja kantona (čl. 9 st. (4)). Međutim, izuzetno od ove odredbe Uredbe, sektorske strategije za nivo Federacije, odnosno kantona, mogu se donositi i na period duži od planskog perioda važenja Strategije razvoja Federacije, odnosno kantona. Dakle, u skladu sa Uredbom, sektorske strategije ne treba donositi na kraći period od planskog perioda važenja Strategije razvoja. Ukoliko je donesena Odluka o izradi sektorske strategije na period kraći od planiranog perioda važenja Strategije razvoja a njena izrada je u početnoj fazi, potrebno je intervenisati u svrhu usaglašavanja perioda važenja sektorske strategije sa periodom važenja strategije razvoja i ukazati nosiocima izrade sektorske strategije na odredbe čl. 9 st. 4 i 5 Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH.

23. S obzirom da je veliki broj mladih napustio KS i na situaciju koja je vezana za Corana virus, na koji način možemo procijeniti kakva je demografska slika KS?

Za procjenu demografske slike određenog područja preporuka je da se u okviru situacione analize uzmu u razmatranje dostupni statistički podaci o broju stanovnika (rezultati Popisa stanovništva iz 2013. godine i godišnje procjene o broju stanovnika koju objavljuje nadležna agencija za statistiku) i njihovoj starosnoj, spolnoj i obrazovnoj strukturi u dužim vremenskim serijama (najmanje deset godina unazad) kako bi se mogli sagledati trendovi i izvući adekvatni zaključci, uključujući i procjenu o broju mladih koji su napustili posmatrano područje.

24. Kako obraditi podatke, koje dobijemo iz različitih izvora, a nisu usklađeni?

U situaciji kada postoji neusklađenost podataka dobijenih iz različitih izvora potrebno ih je obraditi posebno, odnosno voditi računa o tome da se upoređuju samo oni podaci koji su rezultat istog metodološkog postupka istraživanja.

25. Da li SWOT analize po sektorima idu u prilog strateške platforme?

U skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata u FBiH („Službene novine FBiH“ broj 74/2019), ne postoji obaveza izrade SWOT analize po sektorima. Preporuka je da se uradi jedna SWOT analiza i da ona obuhvati sve ključne oblasti iz ekonomskog, društvenog i okolišnog sektora, koje su obrađene u situacionoj analizi.

Napomena: SWOT analiza je pogodan alat za primjenu člana 11. Uredbe, koji propisuje da se na osnovu situacione analize „vrši procjena unutrašnjeg i vanjskog okruženja u cilju utvrđivanja stvarnih faktora i potencijala za razvoj područja, odnosno
sektora, te ograničenja i prepreka.“

26. Da li je bilo situacija kada je viši nivo vlasti odredio strateški cilj koja npr. lokalna zajednica ne želi realizovati, odnosno, izričito se protivi tome i da li je to poslije uvažavano u narednim strateškim dokumentima?

Od stupanja na snagu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Službene novine FBiH broj 32/2017) i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH (Službene novine FBiH 74/2019), navedena situacija nastoji se izbjeći poštivanjem principa horizontalne i vertikalne koordinacije i principa otvorenog metoda koordinacije.
U skladu sa navedenim principima (član 4. i član 6. pomenute Uredbe):

- Svaki nivo vlasti ima obavezu provođenja konsultacija i usaglašavanja svih nivoa vlasti u Federaciji, te drugih interesnih strana s ciljem zajednickog definiranja razvojnih pravaca strateških dokumenata u Federaciji;
- Viši nivo vlasti ima obavezu uključivanja predstavnika nižih nivoa vlasti posebno u fazama definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, kako bi se reflektirale razvojne potrebe svih nivoa vlasti u Federaciji;
- Lokalne zajednice, odnosno jedinice lokalne samouprave se vode razvojnim ciljevima i prioritetima na nivou kantona, uz mogućnost definiranja i dodatnih ciljeva i prioriteta za područje jedinice lokalne samouprave.

Dodatno, član 16. Uredbe propisuje provjeru međusobne usklađenosti strateških dokumenata u Federaciji, što podrazumijeva usaglašavanje, obezbjeđivanje komplementarnosti razvojnih pravaca i strateških ciljeva sa strateškim ciljevima strateških dokumenata istog ili višeg nivoa vlasti u Federaciji, strateškim dokumentima proizašlim iz procesa evropskih integracija i međunarodno prihvaćenim globalnim ciljevima održivog razvoja.

27. U strategiji Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo vidjela sam da je kao cilj broj 5 navedeno: Koordinacija, moritoring i evaluacija Strategije. Da li to može biti cilj?

Nije uobičajeno da se poslovi koordinacije, moritoringa i evaluacije strategija definišu kao strateški prioriteti.
U skladu sa članom 15. Uredbe, potrebno je definisati okvir za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strateških dokumenata, koji sadrži: opis odgovornosti institucija nadležnih za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strateških dokumenata, opis postupaka, dinamiku praćenja, izvještavanja i evaluacije u odnosu na napredak u implementaciji strateških dokumenata.
Okvir za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strategije predstavlja se u jednom poglavlju strateškog dokumenta.

28. Ja imam pitanje što se tiče situacione analize, treba li dati pregled stepena realizacije postojeće strategije ili to ide kao prilog/aneks?

Ne postoji propisano pravilo o tome u kojem poglavlju strateškog dokumenta se daje pregled stepena realizacije postojeće strategije.
Podaci o stepenu realizacije potojeće (ili prethodne) strategije obično se pišu u uvodnim poglavljima, prije situacione analize. Druga opcija je da se stepen realizacije iz prethodnog perioda opiše u situacionoj analizi, u poglavlju koje se bavi analizom kapaciteta za upravljanje razvojem.
U tim poglavljima, u tekstu se navodi izvor podataka o stepenu realizacije – obično su to izvještaji o srednjoročnoj evaluaciji ili godišnji izvještaji o provedbi strategije, uz navođenje web adrese za pristup tim dokumentima. Dakle, nije potrebno takve izvještaje stavljati u prilog/aneks strateškog dokumenta.

29. U vezi konsultacija o nacrtu strateške platforme, postoji dilema o tome kada poslati dokument na Vladu – poslije komentara zainteresovane javnosti ili istovremeno svima?

Članom 11. Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH (Službene novine FBiH, 74/2019) propisano je da se konsultacije o strateškoj platformi vrše objavom dokumenta na web stranici nosioca izrade strateških dokumenata, dostavljanjem strateške platforme nadležnim institucijama na nižim, istim i višim nivoima vlasti relevantnim za strateške dokumente, organiziranjem javnih prezentacija, prikupljanjem i razmatranjem prijedloga i sugestija. Konsultacije traju minimalno 30 dana.
Iako nije obavezno, poželjno je dokument poslati članovima Vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u kantonu, u čiji sastav ulaze i članovi Vlade Kantona.
Nakon završetka procesa konsultacija, dokument strateške platforme treba korigovati u skladu sa zaprimljenim komentarima i onda poslati na Vladu. Ne postoji obaveza usvajanja dokumenta strateške platforme od strane Vlade.

30. Da li sad mjera mijenja ulogu Programa po MIPRO metodologiji?

Prema važećem pristupu, nivo intervencije 'mjere' se može uporediti sa nivoom intervencije, koji je imao 'program' u MIPRO metodologiji. Međutim, za detaljan pregled mjere sada se koristi obrazac propisan u prilogu Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH (Službene novine FBiH 74/2019), a za 'program' u ranijim strategijama nije se morao pisati detaljan pregled.

31. Teoretski znači može se desiti da imamo mjeru bez projekata?Da, u dokumentu strategije može se definisati mjera bez strateških projekata.

Za tu mjeru svi projekti definisaće se u fazi izrade trogodišnjih i godišnjih planova, u skladu sa Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvješćivanju u FBiH (Službene novine FBiH 74/2019).

32. Da li je prihvatljivo definisati nekoliko strateških projekata u okviru jedne mjere?

Član 13. Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH (Službene novine FBiH, 74/2019) definiše strateške projekta kao intervencije najvećeg značaja za ostvarenje strateških ciljeva. Nadalje, strateški projekti trebaju imati višestruki efekat na razvoj i njihova implementacija može biti osnov za pokretanje drugih projekata.
Uredbom nije propisan minimalni i/ili maksimalni ukupni broj strateških projekata, niti broj strateških projekata u okviru jedne mjere, tako da je prihvatljivo definisati nekoliko strateških projekata u okviru jedne mjere. Međutim, definicija strateškog projekta ukazuje na to da broj strateških projekata ne može biti veliki i o tome treba voditi računa.

33. Da li ćemo se prilikom izrade Strategije morati voditi definisanim indikatorima zadatim u Okviru ciljeva odrzivog razvoja BiH ili cemo imati slobodu u definisanju ciljeva i indikatora?

Okvir ciljeva odrzivog razvoja predstavlja samo smjernice u kojem pravcu trebamo razmišljati prilikom odredjivanja prioriteta lokalnog razvoja. Nosioci izrade Strategije razvoja imaju punu slobodu prilikom definisanja ciljeva i pripadajućih indikatora ali u fazi izrade koja se odnosi na međusobno usklađivanje Strateških dokumenata biće potrebno da se Strateški ciljevi usklade sa ovim Okvirom. S toga je preporuka da se Strateški dokumenzt od samog početka izrade, pokuša uskladiti sa Akceleratorima i pokretačima definisanim u Okviru ciljava održivog razvoja BiH.

34. Koliko je bitno imati kvalitetne statističke podatke u Situacionoj analizi?

Obzirom da se na bazi Situacione analize i SWOT analize, definišu prioriteti, odnosno pravci strateškog razvoja, to je jako bitno da su statističi podaci u Situacionog analizi pouzdani, validni, i analizirani u vremenskoj seriji (po mogućnosti minimalno za period od pet godina). Takodjer, početne vrijednosti indikatora kojima će se mjeriti ostvarivanje Strateških ciljeva i realizacija Prioriteta i Mjera, potrebno je predstaviti u okviru Situacione analize.

35. Koje su preporuke za pripremu finansijske projekcije i obzirom da se projekcija vrši za vremenski niz od 7 godina, na koji način prognozirati rast budžeta za posljednje tri godine u ovom vremenskom nizu?

Prilikom priporeme finansijske projekcije analiziraju finansijski podaci iz prethodnog perioda (5 godina unazad) koji se odnose na realizaciju prioriteta i kapitalnih projekata, bilo da su finansirani iz internih (budžet) ili eksternih izvora (donacije, transferi, krediti). Za projekciju rasta budžeta u narednim godinama u obzir se moze uzeti trend rasta budžeta u proteklih 5 godina te na bazi prosječnog godišnjeg rasta projecirati rast u budžeta u narednoom periodu. Naravno ovu projekciju je potrebno dopuniti finansijskim projekcijama budućeg rasta BDPa u BiH kojeg objavljuju Zavod za programiranje, finansijske (bankarske) agencije, Centralna banka, institucije i ministarstva na državnom nivou kao i na nivou Federacije BiH.

36. Koje su preporuke kada je u pitanju uključivanje drugoh aktera u izradu finansijske projekcije?

U izradi Finansijske projekcije obavezno učestvuju članovi Razvojnog tima i služba/ministarstvo finansija. Obzirom da je u finansijsku procjenu potrebno uključiti i procjenu finansiranja iz različitih izvora (međunarodnih donatora i razvojnih agencija), preporuka je da se u izradu finjansijske projekcije uključe i predstavnici Službi/odjela/ministarstava koja se bave evropskim integracijama i saradnjom sa međunarodnim organizacijama (Direkcija za evropske integracije, odjeli/uredi za evropske integracije, itd.)

37. Da li znači da su Mjere suštini Programi koje smo definisali u dosadašnjem procesu strateškog planiranja na nivou JLS?

Pojam Mjere podrazumijeva skupove srodnih sadržajnih elemenata u okviru jednog područja djelovanja, a kojima se vrši detaljnija razrada prioriteta. Prilikom definisanja mjera potrebno je osigurati da se u opisu mjere sa okvirnim područjima djelovanja uključi dovoljno sadržajnih informacija na osnovu kojih će biti moguće izvršiti kasniju razradu mjere na konkretne aktivnosti i projekte. Iz prethodno navedenog može se zaključiti da Mjere predstavljaju skupove aktivnosti koje suštinski predstavljaju konkretne projekte koji će se implementirati u praksi. S toga, Mjere su suštinski isto što i Programi (skupovi mjera I projekata) koji su se definisali u ranijim procesima izrade Strategije na nivou JLS.

38. U fazi usklađivanja strateških dokumenata, šta raditi ako je na višem nivou Sektorska strategija istekla. Sa kojojm Strategijom se usklađujemo?

Ukoliko je Sektorska strategija na nivou Federacije ili Kantona istekla (ili nije izrađena), tada se Strategija razvoja uskladjuje sa strateškim pravcima razvoja Strategija razvoja viših nivoa. Suštinski, Strategija razvoja bilo kojeg nivoa se prvenstveno usklađuje sa Strategijama razvoja viših nivoa i sa Okvirom ciljeva održivog razvoja BiH.

39. Koliko košta Ex-Ante evaluacija?

Za provođenje Ex ante evaluacije treba predvidjeti dovoljno vremena (preporuka je da to bude. najmanje 10 radnih/konsultantskih dana, ali može trajati i duže). Cijena Ex – ante evaluacije će zavisiti od toga koliko iznosi cijena jednog konsultanstog dana (koji pak varira od sljedećih faktora: iskustva (ekspertize) konsultanta, zavisnih logističko-amdinistativnih troškova usljed dislociranosti JLS ili Kantona od potencijalnih. Kao polazna osnova za procijenu koštanja Ex- ante evaluacije mogu poslužiti Uredbom definisane cijene koštanja konsultantskih/trenerskih usluga koje u svom radu koriste ADS FBiH, odnosno preporuke od strane Razvojnih agencija i UNDP BiH.

40. Obzirom da se kasni sa donošenjem strategije u F BiH, da li imaju saznanja koliko općina će biti spremno za 2021. godinu, odnosno koliko općina u F BiH ima spremne I pokrenute Strategije za 2021. godinu?

Preciznih podataka nema, ali iz iskustva i saznanja koje treneri imaju, određeni broj općina i gradova su već pokrenuli procese izrade Strategije u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH.

41. Grad Bihać ima važeću strategiju po Mipro metodologiji do 2023. godine. Da li Grad Bihać mora imati završenu novu strategiju do 2021. godine ili možemo polako izrađivati obzirom da smo financijski ograničeni, prvenstveno za evaluaciju a onda za izradu nove strategije? I kad konačno moramo prilagoditi projekte novim novim obrascima iz Uredbe?

Bez obzira da li Općina ili Grad ima izrađenu i važeću Strategiju razvoja (neovisno o metodologiji koju su primjenili tokom izrade Strategije), sve JLS bez izuzetka, moraju svoje Strategije uskladiti sa zahtjevima Zakona i Uredbi do 2021. Samim time, svi alati koji se koriste u izradi i provedbi Strategije moraju biti uskladjeni u ovom vremenskom roku.

42. Da li će biti nekih detaljnih uputa, pomoći ili priručnika za općine i gradove za prilagođavanje novim obrascima ili za izradu nove strategije?

Sve potrebne smjernice i alati za izradu/prilagođavanje Strategije zahtjevima Zakona i Uredbi s enalaze u materijalima podijeljenim učesnicima treninga kao i u tekstovima donesenih Uredbi. Ukoliko postoji potreba za dodatnom edukacijom i razradom daljih uputa/smjernica, preporuka je da se takvi prijedlozi upute prema ADS BiH, UNDP BiH i Razvojnim agencijama.

43. Da li će one općine koje ne budu imale završene strategije razvoja do januara, 2021. godine biti uskraćene ili "kažnjene" za određena sredstva, obzirom da prema novom zakonu I budžeti I DOB-ovi I ostali dokumenti se moraju prilagođavati samoj strategiji razvoja?

Obzirom da se budžeti i DOB-ovi moraju uskladiti sa Strategijom razvoj, preporuka je svakako da se Strategije izrade u Zakonom predvidjenom roku. Vjerujemo da će se zbog kašnjenja donošenja Strategije razvoja Federacije BiH, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, izaći u susret JLS da svoje strategije prilagode tokom 2021.g. ali svako dalje odlaganje može uzrokovati određene represivne mjere, o čijoj primjeni (načinu i vremenu primjene) odlučiti nadležni organ uprave.

44. Da li to znači da sve JLS u Federaciji moraju imati usvojene u januaru 2021.godine?

DA. Zakon predvidja da sve JLS u FBiH imaju usvojene Strategije u 2021.g.. Svjesni smo da je stvarnost drugačija i da sve JLS neće biti u stanju da ispoštuju ovu Zakonsku odredbu, ali to ne znači da se već sada ne pokrenu procesi izrade Strategije.

46. Gdje možemo naci dokumente Zakon i Uredbe?

Zakon i Uredbe se mogu naći na zvaničnoj stranici Federalnog zavoda za programiranje razvoja

1. https://www.fzzpr.gov.ba/bs/docs/34/7/zakoni
2. https://www.fzzpr.gov.ba/bs/docs/35/8/uredbe

47. Kako razriješiti probleme sa prikupljanjem podataka za situacionu analizu: neusklađeni podaci iz različitih izvora, promjena metodologije za mjerenje indikatora, itd.?

U slučajevima kada postoji neusklađenost podataka dobijenih iz različitih izvora, preporuka je da se podaci obrade posebno, odnosno, da se vodi računa o tome da se upoređuju samo oni podaci koji su rezultat istog metodološkog postupka istraživanja.
U slučajevima kada je došlo do promjene metodologije za mjerenje indikatora u posmatranom periodu (npr. indeks razvijenosti), preporučuje se korištenje raspoloživih mjerenja po važećoj metodologiji. Eventualno, moguće je napraviti poređenje ranga ili drugih uporedivih parametara u periodu mjerenja po staroj i periodu mjerenja po novoj metodologiji.

49. Da li možemo koristiti podatke iz situacionih analiza JLS za izradu situacione analize kantonalne strategije? Kako integrisati podatke iz Federalne strategije i strategija JLS, posebno ako podaci nisu usklađeni/ nisu konzistentni iz različitih izvora?

Da, ukoliko su podaci uporedivi po vrsti i izvorima podataka oni se za potrebe situacione analize kantonalne razvojne strategije svakako mogu preuzimati iz već pripremljenih situacionih analiza na nivou razvojnih dokumenta JLS ili određenih sektorskih strategija, uz prethodnu provjeru autentičnosti i relevantnosti samih izvora podataka.
Kao što je već napisano, u slučajevima kada postoji neusklađenost podataka dobijenih iz različitih izvora, preporuka je da podaci obrade posebno, odnosno, da se vodi računa o tome da se upoređuju samo oni podaci koji su rezultat istog metodološkog postupka istraživanja.

50. Kako djelovati u situaciji kada postoji sumnja da zvanični statistički podaci ne izražavaju realno stanje na terenu (posebno u oblasti poljoprivrede)?

U slučaju da nosioci izrade strateškog dokumenta procijene da im zvanični statistički podaci ne služe kao pouzdana osnova za sagledavanje stanja u određenoj oblasti situacione analize (npr. površina obradivog poljoprivrednog zemljišta na određenom području) preporuka je da se koriste alternativni izvori podataka, na nivou jedinica JLS, ili drugi dostupni izvještaji i studije ako tretiraju tu problematiku. U svakom slučaju, ne postoje „obavezni“ izvori podataka za potrebe situacione analize već nosioci izrade strateškog dokumenta odlučuju o njima na osnovu konkretnih potreba i u cilju što realnijeg sagledavanja stanja u svakoj pojedinačnoj oblasti situacione analize.

51. Kod izrade SWOT analize, da li je bolje raditi pojedinačne SWOT analize po oblastima, kako se ne bi zanemarile pojedine oblasti? A nakon toga uraditi jedinstvenu SWOT analizu?

U skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 74/2019), ne postoji obaveza izrade SWOT analize po sektorima. Preporuka je da se uradi jedna SWOT analiza i da ona obuhvati sve ključne oblasti iz ekonomskog, društvenog i okolišnog sektora, koje su obrađene u situacionoj analizi.
Međutim, nije greška da se u prvom koraku urade detaljne analize po sektorima i zadrže kao radni materijal, a u finalni dokument strategije uvrsti integralna SWOT analiza.

Napomena: SWOT analiza je pogodan alat za primjenu člana 11. Uredbe, koji propisuje da se na osnovu situacione analize „vrši procjena unutrašnjeg i vanjskog okruženja u cilju utvrđivanja stvarnih faktora i potencijala za razvoj područja, odnosno
sektora, te ograničenja i prepreka.“

52. Kako obezbijediti aktivniju uključenost članova KOR-a, koji su preopterećeni drugim (redovnim) poslovima i zadacima?

Svi članovi KOR-a, koji su imenovani rješenjem Vlade Kantona, odnosno odlukom o izradi strategija razvoja kantona, trebaju za rad na strategiji imati podršku neposrednih rukovodilaca. Ukoliko se sistematizacijom radnih mjesta za članove KOR-a nisu predvidjeli poslovi i zadaci povezani sa strategijom, dobro bi bilo to regulisati drugim aktima. Rukovodioci organa uprave dužni su da obezbijede adekvatne uslove za rad svojih zaposlenika – članova KOR-a kada je u pitanju proces izrade strategije razvoja.

53. Da li u Vijeće kantona uključiti i predstavnike privatnog i civilnog sektora, s obzirom da u važećoj odluci u BPK nisu uključeni predstavnici tih sektora?

U skladu sa članom 13. Zakona o o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Službene novine FBiH, broj 32/2017), „Vijeća kantona čine: premijer, odnosno predsjednik vlade kantona, općinski načelnici, odnosno gradonačelnici jedinica lokalne samouprave u sastavu kantona i drugi socijalnoekonomski partneri.“
Dakle, preporučuje se uključivanje predstavnika privatnog i civilnog sektora u Vijeće kantona.

54. Prilikom razrade strateških ciljeva i definisanja prioriteta, da li ih je uže definisati u odnosu na definicije prioritetnih ciljeva prema ranije korištenom pristupu i aktuelnoj strategiji)?

Prioriteti, kao ključna polja i smjerovi djelovanja, predstavljaju razradu prethodno definisanih strateških ciljeva i hijerarhijski posmatrano, odgovaraju nivou prioritetnih ciljeva iz aktuelne strategije razvoja Kantona. Kroz postupak provjere interne usklađenosti prioriteti dobijaju svoj konačan oblik na način da se osigurava njihova povezanost sa relevantnim strateškim ciljema ali i sa pripadajućim mjerama koje su još niži nivo razrade strateških ciljeva.

55. Kako izgleda proces definisanja strateških ciljeva?


Kako definisati realne ciljne vrijednosti za indikatore?
Nerealno definisane ciljne vrijednosti jako utiču na rezultate u izvještajima o implementaciji

Prlikom definisanja strateških ciljeva potrebno je u obir uzeti nalaze prethodno pripremljene situacione analize kao i utvrđene strateške razvojne pravce/strateške fokuse. U skladu s tim strateški ciljevi trebaju sublimirati osnove nalaze prethodno razrađenih elemenata strateške platforme. Pri tome, formulacija strateških ciljeva treba da bude jednostavna i dovoljno široka kako bi obuhvatila prioritete i mjere koji će na biti razrađeni u narednoj fazi na osnovu strateškog cilja.
Kod definisanja ciljnih vrijednosti za indikatore strateških ciljeva treba voditi računa o tome da one budu usklađene sa dostupnim zvaničnim projekcijama opštih ili agregatnih pokazatelja društveno-ekonomskih kretanja na nivou jednog područja ili sektora (npr. predviđena stopa rasta u FBiH). Istovremeno, ciljne vrijednosti indikatora strateških ciljeva trebaju biti i dovoljno izazovne (ambiciozne) kako bi odražavale stvarnu „stratešku“ promjenu na nivou posmatranog područja, zajednice ili sektora.

56. Koliko prioriteta se u praksi najčešće definiše za svaki strateški cilj?

Broj prioriteta nije propisan Uredbom o izradi strateških dokumenata u FBiH. Preporučuje se za svaki strateški cilj definisati najmanje 2, a najviše 5 prioriteta.

57. Kako uključiti predstavnike udruženja socijalno ugroženih grupa u fazi identifikacije mjera/ projekata?

Potrebe i interesi socijalno ugroženih grupa mogu se prikupiti putem uključivanja udruženja, koja zastupaju interese pojedinih socijalno ugroženih grupa, u radna tijela za izradu strategije. Ukoliko se procijeni da njihovo učešće, iz bilo kojeg razloga, nije bilo dovoljno aktivno, preporučuje se organizovanje posebnih događaja (sastanaka, fokus grupa) sa predstavnicima socijalno ugroženih grupa u ključnim momentima u procesu izrade strategije. To je posebno važno u fazi identifikacije mjera i strateških projekata, kako bi se dosljedno primijenio princip ravnopravnost spolova i jednakih mogućnosti za sve građane (član 5. Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH).

58. Da li je tačno da se u Strategiji ne definišu svi strateški projekti u okviru mjera?

Prema Uredbi o izradi strateških dokumenata u FBiH (član 13): „Za implementaciju strateških dokumenata mogu se identificirati strateški projekti kao intervencije najvećeg značaja za ostvarenje strateških ciljeva.“
Tumačenje ovog člana Uredbe ukazuje na to da se u dokumentu strategije definiše manji broj projekata, koji imaju strateški značaj i višestruki efekat na razvoj, ali nije potrebno definisati sve projekte kojima će se implementirati strategija. Projekti se definišu nakon donošenja strategije, kao dio operativnog planiranja, što je regulisano Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvješćivanju u FBiH.

59. Da li se mjere i projekti iz kantonalnih sektorskih strategija mogu ugraditi u strategiju razvoja?

Integrisanje mjera iz kantonalnih sektorskih strategija u strategiju razvoja se preporučuje, jer se time osigurava dosljedna primjena principa horizontalne i vertikalne koordinacije u procesu izrade strateških dokumenata (član 6. Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH).

60. Kako procijeniti finansijsku vrijednost mjere ako ne znamo koji će se projekti realizovati u okviru mjere?

Prilikom definisanja i opisivanja mjera u fazi izrade strateškog dokumenta daje se samo indikativna ili okvirna procjena vrijednosti mjere. Preciznija procjena finansijske vrijednosti mjere priprema se prilikom izrade provedbenih dokumenata (trogodišnji i godišnji planovi rada, budžet i dr.) kada se razrađuju konkretni projekti i aktivnosti.

61. Da li se preporučuje izrada ex-ante evaluacije za kantonalne razvojne strategije?

Ex-ante evaluacija nije obavezna za kantonalnu strategiju razvoja. Prema članu 12. Uredbe o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH, „Ex-ante evaluacija provodi se za sve strateške dokumente Federacije, a za strateške dokumente kantona i jedinica lokalne samouprave u skladu sa potrebama.“
S obzirom da za provođenje ex-ante evaluacije treba planirati adekvatne resurse (finansije, kadrovi, vrijeme), preporučuje se da Vlada kantona razmotri potrebu i mogućnosti za provođenje ex-ante evaluacije u finalnim fazama izrade strategije. Odluku treba donijeti blagovremeno, kako se proces usvajanja strategije ne bi previše odužio.

62. Može li se smatrati da je konciznije definiciju vizije vezati za definirane strateške fokuse i izbjegavati opširne izjave vizije?

Uredbom za izradu strateški dokumenata, u članu 11. stav 6, utvrđeno je da nosilac izrade strateških dokumenata i učesnici određuju viziju razvoja za period važenja strategije razvoja. S druge strane, Uredbom je definisano i da je vizija razvoja sažeta izjava koja predstavlja zajedničku fokusiranu predodžbu željene promjene u dugoročnoj perspektivi kojoj će strategija razvoja doprinijeti. S tim u vezi, može se zaključiti da izjava vizije se veže za period važenja strategije ali seže i izvan njenog vremenskog obuhvata. Prema tome, u definicije vizije treba naglasiti strateške fokuse, ali je moguće koristiti i uopštene formulacije koje treba da obuhvataju oblasti istaknute strateškim fokusima, odnosno ne moraju biti potpuno terminološki jednake. Pri tome, potrebno je pri definicije vizije voditi računa i o principu jednakih mogućnosti za sve.
Preporuka je da se u izjavi vizije koriste kraće izjave, lako pamtljive i razumljive, dok se može dati dodatno opširnije pojašnjenje vrijednosti koje su istaknute u izjavi vizije.

63. Potencijalno kod definicije indikatora, pored SMART principa, da li je relevantno istaći i dodatna dva principa E-evaluacija i R – revizija, SMARTER?

Za strateške ciljeve se definišu mjerljivi indikatori uticaja. Strateški ciljevi predstavljaju ono što se želi postići u periodu važenja strateških dokumenata, a indikatori uticaja treba da budu definisani prema SMART principu (Specific-Measurable-Achievable-Relevant-Timely ili Specifičan – Mjerljiv –Ostvariv – Relevantan – Vremenski definiran). S obzirom da je namjena indikatora da služe za mjerenje ostvarenja cilja i njegovog uticaja, te da se indikatori prvenstveno koriste u evaluaciji odnosno ocjeni dostizanja ciljne vrijednosti u odnosu na početnu vrijednost, svakako da je opravdano istai i princip „E-evaluate“. Proces evaluacije je uređen podzakonskim aktom Uredbe o evaluaciji strateški dokumenata u FBiH. Pored toga, primjena principa evaluacije, nameće i potrebu prilagođavanja, ukoliko se uoče problemi u vezi sa određenim definisanim ciljem ili njegovim indikatorom, potrebno je izvrširi prilagođavanje „R-readjust“, te se i taj princip potvrđuje kao opravdan, što je istaknuto i u novijoj teoriji definisanja ciljeva po proširenim SMARTER principima.

64. U Uredbi za izradu strateških dokumenata korišten je termin „strateški projekti“, da li je potrebno voditi računa o terminološkoj usklađenosti sa Uredbom u odnosu na korištenje termina „ključni strateški projekti“?

Termin „strateški projekti“ koristi se u Uredbi o izradi strateških dokumenata u FBiH, a termin „ključni strateški projekti“ koristi se samo za potrebe obuke da bi se ukazalo na razliku odredbi Uredbe u odnosu na dosadašnju metodologiju, prije Uredbe, po kojoj su se svi projekti iz strategije nazivali strateškim projektima. Uredba definiše „strateške projekte“ kao intervencije najvećeg značaja za ostvarenje strateških ciljeva, po čemu se izdvajaju od projekata koji se definišu u akcionim planovima vezano za područja djelovanja definisana u okviru mjera u dokumentu strategije. Strateški projekti trebaju imati višestruki efekat na razvoj i njihova implementacija može biti osnov za pokretanje drugih projekata. Rezultati strateških projekata trebaju da doprinesu pozitivnom uticaju na poboljšanje kvaliteta života veće grupe građana, a naročito socijalno ugroženih kategorija stanovništva, te da omoguće održivi rast i razvoj. Prema tome, može se u svrhu pojašnjenja razlika u metodologijama za strateške projekte, u smislu odredbi Uredbe, koristiti termin „ključni strateški projekti“, a ispravno je da se u dokumentima strategije koristi termin „strateški projekti“ prema terminologiji iz Uredbe.

65. U Uredbi za izradu strateških dokumenata u FBiH nisu posebno naglašene obaveze iz Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet, a koje se odnose i na strategije. Da li se i dalje sprovodi ova procedura za strategiju?

U Pravilniku o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet, a koji se vezuje za član 8. stav (4) Zakona o budžetima u FBiH ("Službene novine FBiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 i 102/15), u članu 1. stav 2. definisano je da „Svaki prednacrt, nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugih propisa i akata planiranja (strategije, akcioni planovi, projekti, programi i slično, moraju sadržavati izjavu o fiskalnoj procjeni“. Potrebno je naglasiti da, prema odredbama Pravilnika, prilikom upućivanja propisa ili akta planiranja na razmatranje vladi, odnosno Parlamentu FBiH ili skupštini kantona, treba priložiti Izjavu o fiskalnoj procjeni na propisanom obrascu i Mišljenje ministarstva finansija o fiskalnoj procjeni propisa ili akta planiranja.

66. Da li svaka općina mora imati Zavod za planiranje razvoja općine?

Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem, u čl. 10. „Organizacija poslova za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u jedinicama lokalne samouprave“ utvrđuje : „Jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojom unutrašnjom organizacijom i nadležnostima organiziraju poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem“ tako da, naravno, općina ne treba formirati posebnu instituciju za planiranje razvoja općine.

67. Ukoliko imamo npr. savršenu strategiju razvoja, ali je nikako ne primijenimo, da li će neko kazniti to neprimjenjivanje, kako je to regulisano?

Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem nije utvrdio sankcije.
No, u čl. 20. Stav 2. Utvrđuje strategiju kao osnov za izradu ostalih ključnih dokumenata za razvoj općine „Strategija razvoja jedinice lokalne samouprave je osnovni dokument za izradu DOB-a, budžeta i PJI jedinice lokalne samouprave, programa rada općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za mandatni period, trogodišnjeg i godišnjeg plana rada jedinice lokalne samouprave i godišnjeg programa rada općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika“
Nadelje, Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju, monitoringu i izvještavanju, u čl. 3.“ Koordinacija i odgovornost u procesu planiranja, monitoringa i izvještavanja“ utvrđuje odgovornosti, i to:
Stav 1. Koordinaciju u procesu planiranja, monitoringa i izvještavanja ... u općinskom/gradskom organu uprave vrše rukovodeći državni službenici (pomoćnici načelnika) ...“
Stav 4. „Za izradu trogodišnjeg plana rada, godišnjeg plana rada i godišnjeg izvještaja o radu, kao i drugih akata u procesu programiranja razvoja u Federaciji, odgovoran je rukovodilac općinskog/gradskog organa uprave.“
Mišljenja smo da Općinsko Vijeće i građani uvijek mogu pokrenuti pitanja provođenje starategije, čije bi mjere i projekti trebali da bude ugrađeni u budžet općine.

68. Uredba o evaluciji stratških dokumenata, koji je broj službenog lista?

Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH, Službene novine FBiH, br. 32/2017.
Sve tri uredbe o provođenju Zakona objavljene su u Službenim novinama FBiH, br 74/2019:
- Uredba o izradi starteških dokumenat u FBiH
- Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH
- Uredba o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH.
Osim toga, Uredba o indeksu razvijenosti, objavljena je u Službenim novinama FBiH, br. 17/2019.

69. Da li je obaveza osnivanja odjela za lokalni razvoj?
Na koji način ti odjeli funkcionišu, čime se konkretno bave?

Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem nije eksplicitno utvrdio obavezu osnivanja odjela za lokalni razvoj, ali u čl. 10 „Organizacija poslova za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u jedinicama lokalne samouprave“ utvrđuje : „Jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojom unutrašnjom organizacijom i nadležnostima organiziraju poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem“.
Istim članom, u stavu 2, utvrđuje se opis poslova jedinica nadležnih za poslove planiranja razvoja:
„Poslovi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u jedinicama lokalne samouprave obuhvataju:
a) koordinaciju izrade strategije razvoja i programiranja razvoja jedinice lokalne samouprave;
b) učešće u izradi strateških dokumenata kantona;
c) osiguravanje usklađenosti budžetskog planiranja i PJI sa razvojnim prioritetima jedinice lokalne samouprave;
d) definiranje poticajnih mehanizama za finansiranje razvojnih prioriteta utvrđenih u strategiji razvoja jedinice lokalne samouprave u saradnji sa nadležnim institucijama kantona;
e) koordinaciju razrade i implementacije projekata identifikovanih u strategiji razvoja jedinice lokalne samouprave u saradnji sa nadležnim institucijama u okviru jedinice lokalne samouprave, kantonalnim organima uprave, susjednim jedinicama lokalne samouprave i socio-ekonomskim partnerima, a koji doprinose realizaciji razvojnih prioriteta;
f) koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji strategije razvoja jedinice lokalne samouprave u skladu sa utvrđenim sistemom indikatora i vođenje javno dostupne baze podataka za praćenje implementacije strategije razvoja jedinice lokalne samouprave;
g) poslove iz oblasti razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u procesu evropskih integracija;
h) osiguravanje javnosti rada u procesima razvojnog planiranja, programiranja i implementacije, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o strategiji razvoja jedinice lokalne samouprave.

70. Koliko mjera se po prioritetu može razviti?

Uredbi o izradi strateških dokumenata nije određen broj mjera prema prioritetima. Prema iskustvu, to bude i do 8 mjera, uglavnom 5-6.

71. Kako Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja ugraditi i povezati sa regulacionim planovima?

Na web stranici Vlade Kantona Sarajevo https://vlada.ks.gov.ba/regulacioni-plan navedeno je:
...“ Izrada regulacionog plana se planira u planu prostornog uređenja višeg reda, odnosno u urbanističkom planu. Prema urbanističkom planu nadležna općina planira, sa stanovišta potreba građana i strategije razvoja općine koje će regulacione planove raditi, ...“
Isto tako, Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, (Sl. novine KS, br. 24/2017 i 1/2018.) pitanje regulacionog plana dato je u čl. 23., u kojem, se određuju urbanistički uvjeti (standardi) za građenje i uređenje prostora, između ostalog:
“ j) uvjeti za zaštitu, očuvanje, uređenje i aktiviranje prirodnih resursa;
k) prirodni uvjeti za građenje (reljef, hidrografija, geologija, hidrogeologija, inžinjerska geologija, inžinjerska seizmologija, klima i drugo);
l) uvjeti za očuvanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijskog naslijeđa, prirode i zaštitu okoliša;
m) uvjeti za zaštitu ljudi i dobara u slučaju elementarnih nepogoda, ratnih katastrofa i tehnoloških nesreća;
n) mjere energetske efikasnosti;
o) uvjeti za uklanjanje barijera za kretanje lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.“
Sve navedeno je u najdirektnijom vezi i sa strategijom razvoja općine i sa Ciljevima održivog razvoja. Poseban Cilj održivog razvoja posvećen je održivim gradovima i zajednicama (SDG 11.). Okvir Ciljeva održivog razvoja BIH duboko je prožet razvojem sa ljudskim likom, u kojem niko ne smije biti isključen.
Na žalost, tema ljudske dimenzije u urbanističkom planiranju je već odavno zanemarena (ne samo kod nas), gdje investitori i profit preuzimaju ulogu regulatora. Regulacioni planovi moraju raditi multidisciplinarni tomovi, sa demografima, sociolozima, urbo.ekonomistima, inžinjerima itd, koji će u prvi plan stavljati čovjeka i njegove potrebe i kvalitet života.
Mišljenja sam da se u svijetu sve više izražena i realizuje se ideja i vizija Jana Gela: „Gradovi za ljude“.

72. Kako vršiti usklađivanje lokalnih razvojnih interesa i uvrštavanje lokalnih strateških projekata u kantonalnu i Federalnu Strategiju?

Predstavnici jedinica lokalne samouprave imaju priliku da prioritetne probleme sa svoje teritorije, čije je rješavanje u nadležnosti kantona, kandiduju za uvrštavanje u kantonalnu razvojnu strateiju putem:
- Učešća u Kantonalnom odboru za razvoj, odnosno, u Razvojnom timu za izradu razvojne strategije kantona;
- Učešća u tematskim radnim grupama za izradu razvojne strategije kantona;
- Davanjem komentara i prijedloga pismenim putem ili na javnim raspravama u toku javnih konsultacija o nacrtu strateške platforme i nacrtu razvojne strategije kantona.

Rukovodstva jedinica lokalne samouprave mogu kandidovati lokalne prioritete kroz učešće u kantonalnom Vijeću za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, jer su (grado)načelnici članuovi Vijeća.

Kada je u pitanju kandidovanje lokalnih prioriteta za Strategiju razvoja Federacije BiH, to je moguće uraditi kroz slična radna i savjetodavna tijela kao i za kantonalnu strategiju, kao i u toku javnih konsultacija, ali u pravom momentu (s obzirom da je Strategija razvoja Federacije BiH za period 2021-2027.godina pri kraju izrade).

73. Kako osigurati usklađivanje razvojnih prioriteta viših nivoa vlasti sa prioritetima na lokalnom nivou?

Vertikalna usklađenost lokalnih prioriteta sa prioritetima viših nivoa vlasti je ključni princip razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, koji se treba poštovati u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata Federacije BiH.

Ključno tijelo za osiguravanje vertikalne usklađenosti lokalnih i kantonalnih prioriteta je kantonalno Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, a za usklađivanje na Federalnom nivou, to je Federalno Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem (gdje Savez općina i gradova FBiH zastupa interese jedinica lokalne samouprave).
Pored učešća u vijećima za razvoj, jedinice lokalne samouprave mogu svoje interese zastupati i uključivanjem u rad kantonalnih razvojnih timova/ odbora za razvoj i tematskih grupa, te davanjem komentara i prijedloga u toku javnih konsultacija.

74. Kako organizovati konsultacije u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji? Postoji li neki primjer iz prakse?

Kantoni i jedinice lokalne samouprave, koje su morale organizovati javne konsultacije o nacrtu strateške platforme ili razvojne strategije u uslovima pandemije COVID-19, učinili su to kombinovanjem sljedećih metoda komunikacije i učešća u odlučivanju:

- Objava nacrta dokumenta na web stranici nosioca izrade razvojne strategije;
- Medijske objave o početku i dužini trajanja javnih konsultacija;
- Dostavljanje nacrta dokumenta emailom na adrese svih relevantnih aktera uz molbu za dostavljanje komentara u standardiziranom obrascu;
- Organizovanje tematskih sastanaka i radionica, sastanaka Kantonalnog odbora za razvoj, sjednica Vijeća za razvoj, itd. putem onlajn platforme (npr. putem zoom-a);
- Organizovanje tematskih sastanaka i radionica, sastanaka Kantonalnog odbora za razvoj, sjednica Vijeća za razvoj, itd. u velikim salama (najčešće u salama općinskih/ gradskih vijeća ili kantonalnih skupština), koje omogućavaju poštivanje higijensko-epidemioloških mjera u smislu fizičke distance, te uvođenjem pravila o nošenju maski, rukavica, dezinfekciji, itd.

75. Koliko je JLS u FBiH otpočelo rad na primjeni Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju?

Ne postoji tačna i zvanična evidencija o tome koliko jedinica lokalne samouprave u FBiH je započelo pripreme za primjenu Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvješćivanju u FBiH, koja zvanično stupa na snagu 01.01.2021.godine.

Prema nezvaničnim informacijama, nekolicina naprednih jedinica lokalne samouprave započela je pripreme putem ažuriranje procedure/ pravilnika za planiranje, praćenje, vrednovanje godišnjeg rada i izvještavanje, kao i drugih akata (na primjer, Grad Gračanica, Općina Tešanj).

 76. Da li je obavezno raditi SWOT analizu ili može i neka druga?

Po završetku situacijske analize pred nositeljima izrade strateškog dokumenta je zadatak da sintetiziraju prikupljene podatke i identificiraju područja budućih strateških intervencija. Postoji više različitih alata koji se mogu koristiti za analizu i procjenu faktora unutrašnjeg i vanjskog okruženja i njihovog utjecaja na budući razvoj. U skladu sa ranijom praksom metodološki alat koji se najčešće koristi kako bi se lakše definirala područja strateške intervencije je SWOT analiza (eng. Strengths - snage, Weaknesses - slabosti, Opportunities - prilike, Threats -prijetnje) uključujući i varijacije kao što su TOWS i PESTLE analiza. Upotrebom ovih analitičkih alata pokušavaju se prepoznati ključne snage i prilike kao pozitivne faktore utjecaja, te slabosti i prijetnje kao ograničavajuće faktore budućeg razvoja.
U praksi, nositelji izrade strateškog dokumenta, kroz jedan ili više tematskih sastanaka, nastoje da na osnovu nalaza situacijske analize utvrde ključne snage i slabosti, odnosno, prilike i prijetnje za svaku oblast koja je bila predmet analize. U ovoj fazi moguće je da se kao radni materijal pripremi više sektorskih ili tematskih pregleda
ključnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji, koje se potom sublimiraju u jednu, integralnu SWOT matricu.

77. Tko su zainteresirane strane,  i kako utvrditi njihovu ulogu u procesu izrade Strategije?

Uključivanje zainteresiranih strana za izradu strateških dokumenata; Još jedan važan korak u pripremnoj fazi je identificiranje ključnih aktera i omogućavanje učešća zainteresiranim stranama u procesu izrade strateškog dokumenta. Tim prije što razvojni tim ima zadatak da osigurava uključenost svih aktera za koje se smatra da posjeduju informacije i razvojne perspektive od suštinskog značaja za proces strateškog planiranja, bilo da se radi na nivou JLS, kantona, sektora ili ukupno na nivou Federacije BiH. Da bi se taj zadatak uspješno obavio, važno je pravovremeno provesti analizu zainteresiranih strana kako bi ključni akteri bili prepoznati i uključeni u proces. Također, neophodno je na početku procesa imati jasnu sliku (plan rada) u pogledu uključivanja zainteresiranih strana i njihovoj ulozi u procesu izrade strateškog dokumenta. Analiza zainteresiranih strana se radi odmah na početku, u fazi pripreme, kada razvojni tim na čelu sa koordinatorom identificira zainteresirane strane i analizira važnost njihovog učešća u procesu, najčešće prema kriterijima interesa i utjecaja. Za ovaj korak pogodno je koristiti matricu za analizu zainteresiranih strana, u kojoj se vizualno pozicioniraju akteri prema procijenjenom interesu i utjecaju na proces strateškog planiranja.

Nakon provedene analize, oni akteri koji imaju visok nivo interesa i/ili utjecaja (gornji desni dio matrice), pozivaju se da sudjeluju u procesu izrade kroz radna tijela – tematske radne grupe ili partnersku grupu za razvoj. Sudionici, koji imaju nizak nivo interesa i/ili utjecaja (donji lijevi dio matrice), vjerojatno će ostati pasivni u
procesu izrade strateškog dokumenta, ali ih ipak treba redovno informirati o svim fazama procesa i uložiti napore da se oni motiviraju za uključivanje u kasnije faze procesa, naročito tokom konzultacija. Ovdje je još jednom potrebno naglasiti značaj poštivanja principa partnerstva, transparentnosti i javnosti te ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti, zbog čega je prilikom analize i mobiliziranja zainteresiranih strana potrebno voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti oba spola, kao i o učešću predstavnika socijalno ranjivih društvenih grupa.

78. Za koliko godina „unazad“ se vrši analiza podataka za Situacijsku analizu?

Uredbom je propisano da se podaci prikupljaju minimalno za tri godine unazad, s tim da je zbog praćenja trendova poželjno osigurati podatke i za duže vremenske serije (5 godina i duže).

79. Što je „pandan“ razvojnom vijeću na razini JLS?

Pandan Vijećima na razini JLS je Partnerska grupa za razvoj. Pored razvojnog tima i tematskih radnih grupa, važno je naglasiti da nosioci izrade strateškog dokumenta imaju mogućnost formiranja i posebnih radno-konzultativnih i participativnih tijela kojima se osigurava dosljedna i potpuna primjena osnovnih principa izrade strateških dokumenta, a naročito principa partnerstva te transparentnosti i javnosti. Dosadašnja praksa izrade lokalnih razvojnih strategija je podrazumijevala i formiranje tzv. partnerskih grupa za razvoj kao najširih participativnih tijela koja raspravljaju i usuglašavaju se o ključnim elementima strategije tokom čitavog procesa. Partnerska grupa je mehanizam za osiguravanje učešća i doprinosa socio-ekonomskih aktera u procesu planiranja, prije svega na lokalnom nivou, u okviru procesa izrade strategija razvoja jedinica lokalne samouprave. Na nivou partnerske grupe se razmatraju ključni nalazi i prijedlozi, usvaja se strateška platforma kao i sveobuhvatan dokument strategije, te pruža savjetodavna pomoć u implementaciji, nadgledanju i ažuriranju strategije, nakon njenog donošenja. Partnerska grupa se formalno uspostavlja usvajanjem izjave o partnerstvu koju potpisuju zainteresirani akteri prilikom stupanja u partnerstvo. Izjava o partnerstvu se prihvata i potpisuje prilikom prvog, konstitutivnog sastanka partnerske grupe za razvoj, ali partnerstvo ostaje otvoreno za sve one koji naknadno izraze želju da se priključe. Na prvom sastanku postiže se inicijalno zajedničko razumijevanje procesa planiranja i uloge partnerske grupe u procesu. Članovi partnerske grupe su obično predstavnici nevladinih organizacija, mjesnih zajednica, poslovnog sektora, identificiranih marginaliziranih kategorija stanovništva, gender komisije, predsjedavajući i članovi predstavničkog organa JLS, predstavnici klubova političkih stranaka zastupljenih u organu odlučivanja JLS, predstavnici izvršne vlasti iz svih resora, predstavnici javnih ustanova, akademske zajednice i dr. I ovdje je, prilikom formiranja partnerske grupe za razvoj potrebno osigurati ravnomjernu spolnu zastupljenost (minimalno 40 % učešća manje zastupljenog spola).

80. Što uključiti u preventivne mjere u dijelu zaštite od prirodnih i drugih nesreća i katastrofa?

Preventivne mjere podrazumijevaju:

(a) strukturne mjere - Sve fizičke konstrukcije namijenjene smanjenju ili izbjegavanju mogućih utjecaja prijetnji, ili primjena inženjerskih tehnika kako bi se dobile izdržljive zgrade ili sustavi otporni na prijetnje.
- izgradnja brana, retencija, nasipa,…
- uzgoj otpornih poljoprivrednih kultura
- provođenje građevinskih propisa
- smanjenje nepropusnih (asfaltiranih) površina u gradovima
- povećanje zelenih površina u gradovima
- navodnjavanje
- zaštita od tuče i dr.

(b) nestrukturne mjere - Sve mjere koje ne podrazumijevaju fizičku izgradnju, a koje koriste znanje, praksu ili dogovor na temu smanjenja rizika i utjecaja.
- podizanje svijesti
- izrada procjene rizika
- promjene u ponašanju (reciklaža, iskorištavanje zemljišta,…)
- mudro prostorno planiranje, odnosno održivo korištenje prostora
- obiteljske vježbe, planovi, sigurna mjesta
- sustavi ranog upozoravanja
- transfer rizika (osiguranja)
- školski kurikulumi i planovi evakuacije u školamadr.

Kontrolna lista za procjenu kapaciteta u stanju prirodnih nepogoda i katastrofa može da sadrži sljedeća pitanja:

Da li školske ustanove imaju planove za evakuaciju i da li se redovno provode vježbe?
Da li zdravstvene ustanove imaju dovoljne kapacitete za pružanje usluga za scenarije nesreća iz procjene ugroženosti?
Da li su centri za socijalni rad uključeni u planiranje odgovora na katastrofe, a socijalno ugrožena kategorija stanovništava obuhvaćena Planovima zaštite od elementarnih nepogoda i drugih nesreća?
Da li je usvojen program razvoja sistema zaštite i spašavanja?
Da li je funkcionalan sistem za rano upozoravanje, a stanovništvo upoznato sa znakovima uzbunjivanja?
Da li su u budžetu osigurana dovoljna sredstva za finansiranje sistema zaštite i spašavanja?
Da li je identificirana i zaštićena kritična infrastruktura u skladu sa procjenom ugroženosti?

81. Koji je princip izračuna mjera i prioriteta prilikom prikaza okvirnog finansijskog okvira?

Prilikom pripreme indikativnog financijskog okvira strategije Ukupni iznos koji se unosi za jedan Strateški cilj mora predstavljati zbir svih iznosa pojedinih prioriteta koje doprinose tom cilju. Ukupan iznos jednog prioriteta predstavlja sumu svih pojedinačnih iznosa mjera koje doprinose ostvarivanju jednog prioriteta. Ukoliko je u tabeli predtsavljen iznos Strateškog projekta, on se priliko izračuna ukupnog iznosa prioriteta ne uključuje u konačan zbir, jer je njegov iznos već uključen u ukupni iznos mjere u kojem je Strateški projekat definiran.

82. Koje su preporuke za pripremu finansijske projekcije i obzirom da se projekcija vrši za vremenski niz od 7 godina, na koji način prognozirati rast budžeta za posljednje tri godine u ovom vremenskom nizu?

Prilikom pripreme finansijske projekcije analiziraju finansijski podaci iz prethodnog perioda (5 godina unazad) koji se odnose na realizaciju prioriteta i kapitalnih projekata, bilo da su finansirani iz internih (budžet) ili eksternih izvora (donacije, transferi, krediti). Za projekciju rasta budžeta u narednim godinama u obzir se moze uzeti trend rasta budžeta u proteklih 5 godina te na bazi prosječnog godišnjeg rasta projecirati rast u budžeta u narednoom periodu. Naravno ovu projekciju je potrebno dopuniti finansijskim projekcijama budućeg rasta BDPa u BiH kojeg objavljuju Zavod za programiranje, financijske (bankarske) agencije, Centralna banka, institucije i ministarstva na državnom nivou kao i na nivou Federacije BiH.

83. Koje su preporuke kada je u pitanju uključivanje drugoh aktera u izradu finansijske projekcije?

U izradi Financijske projekcije obavezno učestvuju članovi Razvojnog tima i služba/ministarstvo finansija. Obzirom da je u financijsku procjenu potrebno uključiti i procjenu financiranja iz različitih izvora (međunarodnih donatora i razvojnih agencija), preporuka je da se u izradu financijske projekcije uključe i predstavnici Službi/odjela/ministarstava koja se bave evropskim integracijama i saradnjom sa međunarodnim organizacijama (Direkcija za evropske integracije, odjeli/uredi za evropske integracije, itd.)

84. Kako utvrditi vrste veze između prioriteta, sektorskih ciljeva i mjera?

Prilikom elaboriranja usklađenosti strateških dokumenata, potrebno je:
- Identificirati veze između konkretnih strateških ciljeva, prioriteta i/ ili indikatora iz strateških dokumenata viših nivoa vlasti i strateških ciljeva, priroriteta, mjera i/ili indikatora predmetnog strateškog dokumenta;
- Identificirati veze između dokumenata iz procesa evropskih integracija i predmetnog strateškog dokumenta;
- Identificirati veze između razvojnih pravaca, akceleratora, pokretača i indikatora SDG okvira i strateških ciljeva, priroriteta, mjera i/ili indikatora predmetnog strateškog dokumenta.
Također je potrebno naznačiti koje vrste poveznica su identificirane, na primjer:
- strateška usmjerenja višeg nivoa vlasti ili dokumenta iz evropskih integracija, koja se slijede u predmetnoj strategiji;
- razvojne intervencije prenešene od strane višeg nivoa vlasti na niži nivo;
- zajednički ili direktno podržane razvojne intervencije od strane višeg nivoa vlasti;
- prenošenje elemenata iz SDG Okvira za BiH u predmetni strateški dokument; ili druge opcije.

85. Da li će biti nekih detaljnih uputa, pomoći ili priručnika za općine i gradove za prilagođavanje novim obrascima ili za izradu nove strategije?

Sve potrebne smjernice i alati za izradu/prilagođavanje Strategije zahtjevima Zakona i Uredbi se nalaze u radnim materijalima podijeljenim učesnicima treninga kao i u tekstovima donesenih Uredbi. Ukoliko postoji potreba za dodatnom edukacijom i razradom daljih uputa/smjernica, preporuka je da se takvi prijedlozi upute prema ADS BiH, UNDP BiH i Razvojnim agencijama. Uredbe se mogu naći na sljedećoj web stranici: http://fzzpr.gov.ba/bs/docs/35/8/uredbe

86. Možete li bliže pojasniti koordinaciju pri izradi strategije (operativni i savjetodavni nivo)?

Izvršna tijela bave se operativnim poslovima u pripremi, implementaciji i praćenju strategija, dok savjetodavna tijela usmjeravaju ove procese.
Novi regulatorni okvir u FBiH predviđa formiranje lokalnih razvojnih timova na nivou JLS. To su izvršna i koordinaciona tijela zadužena za vođenje procesa planiranja u općinama/gradovima. Lokalni razvojni timovi se formiraju odlukom ili rješenjem (grado)načelnika kojim se utvrđuje uloga i odgovornost razvojnog tima, sastav/članstvo, tematske radne grupe i podgrupe koje djeluju u okviru razvojnog tima kao i modaliteti rada razvojnog tima i tematskih radnih grupa.

Na nivou FBiH i kantona, predviđena je uspostava savjetodavnih tijela - Vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem FBiH i vijeća kantona. Ova tijela imaju savjetodavnu ulogu u procesima definisanja, implementacije, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji razvojnih prioriteta u Federaciji, odnosno kantonima, daju preporuke o ključnim razvojnim prioritetima, strategijama razvoja i sektorskim strategijama, kao i o njihovoj međusobnoj usklađenosti i imaju zadatak da se očituju o razvojnim programima koji zahtijevaju zajedničko djelovanje različitih institucija.

87. Zašto se koristi princip partnerstva? Zar se saradnja nivoa vlasti u izradi strateških dokumenata ne podrazumijeva sama po sebi i po službenoj dužnosti ?

Princip partnerstva potrebno je posmatrati u širem kontekstu od saradnje između različitih nivoa vlasti. Partnerstvo podrazumijeva uključivanje svih relevantnih i zainteresovanih aktera koji mogu doprinijeti izradi i implementaciji strategije. Tako je, pored institucionalnih aktera, partnerstvo moguće proširiti i sa predstavnicima poslovnog sektora, civilnog društva, marginalizovanih grupa, uticajnih pojedinaca, itd.

88. Da li za svaki cilj imamo indikator? Jasno je da možemo imati 1-3 indikatora,ali možemo li imati cilj bez indikatora, a da umjesto indikatora koristimo hipoteze?

U cilju praćenja realizacije strategije, za svaki cilj, svaki prioritet i svaku mjeru potrebno je definisati odgovarajuće indikatore sa početnim i krajnjim vrijednostima. Preporučeni broj indikatora na nivou strateškog cilja je 1-3, s tim da je neophodan najmanje jedan indikator. Ukoliko bi imali cilj bez indikatora, ili cilj sa indikatorom ali bez definisane polazne i ciljne vrijednosti, ne bi imali mogućnost praćenja i ocjene ostvarenja cilja.

89. Da li strategije (na svim nivoima) moraju biti usklađene sa Ciljevima održivog razvoja UN-a?

Potrebno je pratiti doprinos strategija ostvarenju globalnih Ciljeva održivog razvoja na svim nivoima, uključujući i nivo lokalnih zajednica. U tom smislu, preporučljivo je upoznati se sa Ciljevima održivog razvoja, prije određivanja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, kako bi se povelo računa o njihovom pravovremenom inkorporiranju u strategije.

90. Nije li je previše 3 mjeseca za pripremnu fazu?

Period od tri mjeseca za pripremnu fazu je predloženi maksimalni period za provođenje svih administrativno-tehničkih radnji u procesu pripreme za izradu strategije, na osnovu iskustava iz prakse. On može da bude i kraći u zavisnosti od pripremljenosti i prethodnog iskustva JLS u ovim poslovima i nije neophodno da traje tri mjeseca.

91. Koliko članova treba brojati razvojni tim JLS ili to zavisi od načelnika?

Uredbom nije propisana forma i naziv radnih tijela već o tome odlučuju nadležne institucije koje su odgovorne za vođenje procesa izrade strateškog dokumenta, što se definiše samom Odlukom o izradi strateškog dokumenta. Broj članova razvojnog tima zavisi od kompleksnosti izrade samog strateškog dokumenta, nivoa vlasti koji je nadležan za izradu strateškog dokumenta, njegove interne strukture i kapaciteta. Preporuka je da brojnost u članstvu razvojnog tima ne treba da ugrozi njegovu operativnost u smislu redovnog sastajanja i komunikacije između članova, donošenja odluka, razmjene mišljenja i stavova, itd.

Potrebno je voditi računa o poštovanju osnovnih principa izrade strateških dokumenata, a naročito o principu ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti, i nastojati da se kroz članstvo u razvojnom timu osigura odgovarajuću zastupljenost oba spola (npr. minimalno 40% manje zastupljenog spola).

Dosadašnja praksa je bila da Općinski razvojni timovi obično broje od sedam do petnaest članova (stručnjaka, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i predstavnika civilnog društva i poslovne zajednice), dok u radu kantonalnih odbora za razvoj učestvuje između dvadeset i trideset članova.

92. Kako obraditi osvrt na dijasporu?

Dijaspora može da predstavlja značajan razvojni faktor za pojedine JLS i kantone. Kroz izradu strateške platforme potrebno je predstaviti i analizirati podatke o svim bitnim karakteristikama djaspore (broj, koncentracija u pojedinim zemljama, kontakti sa maticom, poslovni, obrazovni i drugi potencijali, itd.). Na osnovu ovih informacija, moguće je postaviti odgovarajuće prioritete, mjere ili strateške projekte kojima će se uočeni potencijal dijaspore nastojati strateški iskoristiti. Ukoliko podaci o dijaspori ne postoje ili su nedovoljni, moguće je u narednom strateškom periodu organizovati njihovo prikupljanje, obradu i analizu.

93. Šta da radimo ako su prijetnje u SWOT analizi realne (npr. epidemiološka situacija), a treba nam strateški dokument?

Prijetnje predstavljaju eksterni faktor koji može negativno uticati na implementaciju strategije i ne smiju se nikako zanemariti. Kao što je važno nastojati da se gradi na (internim) snagama i da se eliminšu slabosti, potrebno je povesti računa i o načinima da se iskoriste prilike i ublaže prijetnje. Zbog toga je važno da SWOT analiza što realnije reflektuje sve elemente (i pozitivne i negativne) koji se mogu odraziti na realizaciju strategije. U okviru strategije se predviđaju i područja djelovanja usmjerena na aktivnosti vezane za prevenciju/sprječavanje, ublažavanje i saniranje posljedica stanja epidemije, prirodnih i drugih nesreća i sl.

94. Zašto je obavezna ex-ante evaluacija za strateške dokumente na federalnom nivou, a na kantonalnom i općinskom nivou nije?

Ex-ante evaluacija provodi se s ciljem unapređenja kvaliteta, relevantnosti i koherentnosti strateškog dokumenta i vrši se u fazi izrade strateških dokumenata, prije njihovog usvajanja. Uredba o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH propisuje da se ex-ante evaluacija provodi za sve strateške dokumente Federacije, a za strateške dokumente kantona i jedinica lokalne samouprave u skladu sa potrebama. Kompleksnost strateških dokumenata raste sa nivoom vlasti i opsegom nadležnosti, a pored toga utvrđena je obaveza vertikalne usklađenosti strateških dokumenata, zbog toga je neophodno strateški okvir i pravce razvoja na višem federalnom nivou dodatno evaluirati od strane nezavisnog vanjskog evaluatora prije usvajanja. Kantoni i jedinice lokalne samouprave, takođe, mogu izvršiti ex-ante evaluaciju strategije prije usvajanja, ukoliko nositelji izrade strateškog dokumenta ocijene da je to potrebno.

95. Da li odredba definisana Uredbom po kojoj općine mogu preuzeti kantonalne strategije i praviti samo planove implementacije predstavlja problem, jer općine ako uvedu u praksu preuzimanje kantonalnih strategija neće biti u mogućnosti da razviju vlastite kapacitete za strateško planiranje?

Pojedine, posebno manje, JLS nemaju dovoljne interne kapacitete (ljudske, finansijske i/ili materijalne) za realizaciju procesa strateškog planiranja, odnosno izrade strategije. U tom smislu, ova odredba omogućava jedinicama lokalne samouprave da preuzmu kantonalne strategije kao okvir za razvoj i da na osnovu njih razvijaju svoje planove implementacije. Ova odredba, s druge strane, ne srječava niti ograničava jedinice lokalne samouprave da razvijaju vlastite kapacitete za strateško planiranje i izradu strateških dokumenata, uz obavezu usklađivanja sa strategijama višeg nivoa.

96. Koja je direktna veza između Smjernica i Trogodišnjeg plan rada?

Prije svega, bitno je naglasiti da sami proces trogodišnjeg planiranja rada započinje izradom smjernica za trogodišnje planiranje u Federaciji, dok trogodišnji plan rada federalnog organa uprave, kantonalnog organa uprave, odnosno općinskog/gradskog organa uprave je implementacioni dokument koji operacionalizira strateške ciljeve, prioritete i mjere iz relevantnih strateških dokumenata, te operacionalizira nadležnosti organa uprave, i predstavlja osnovu za izradu DOB-a i PJI-a. Drugim riječima, osnovna razlika je u tome što se Smjernice odnose na strateške pravce, odnosno smjerove razvoja – i predstavlja i uvažava aktuelni razvojni kontekst te donosi politička odluka o osnovnim pravcima razvoja za naredni trogodišnji period. Sa druge strane, Trogodišnji plan rada je implementacioni dokument koji operacionalizira strateške ciljeve, prioritete i mjere iz relevantnih strateških dokumenata, operacionalizira nadležnosti organa uprave i predstavlja osnovu za izradu DOB-a i PJI-a.

97. Zašto se ne pominju upravne organizacije u stavu 12 člana 12 Uredbe?

Stavom 12 Člana 12 Uredbe je definisano da „Nadležna instutucija/organizaciona jedinica vlade kantona za nivo kantona objedinjava godišnje planove rada kantonalnih ministarstava u jedinstveni program rada vlade kantona najkasnije do 15. januara tekuće godine“, međutim, doista se ovaj stav ne reflektira na upravne organizacije, nego samo na kantonalnih ministarstva. Međutim, iz drugih odredbi Uredbe, kao što je Član 21, u kojem se navodi „Danom početka primjene ove uredbe prestaje da važi Uredba o planiranju rada i izvještavanju o radu Vlade Federacije BiH, federalnih ministarstava i institucija“ pa se da zaključiti da se sve odredbe Uredbe referiraju i na institucije na svim administrativnim nivoima.

98. Gledajući godišnji kalendar događanja koji je predstavljen na slajdu Dinamika procesa planiranja, monitoringa i izvještavanja, da li to znači da mi već znatno kasnimo sa ovim procesom?

Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH počet će se primjenjivati od 01.01.2021. godine. Iako je u prelaznim i završnim odredbama Uredbe rečeno da će kantonalni organ uprave, odnosno općinski/gradski organ uprave godišnji plan rada za 2019. i 2020. godinu izrađivati u skladu sa važećim propisima i postojećim metodologijama, po novoj Uredbi će se tokom 2021. godine (dakle po okončanju izrade strateškog dokumenta) pripremati izrada trogodišnjeg plana rada 2022-2024. i godišnjeg plana rada za 2022. godinu.

99.Molim vas za pojašnjenje gdje ćemo unositi u Planu rada podatke vezano za informacije, planove i sl? Dakle mi pored zakona imamo i druge akte također jako bitne koje usvajamo, pa me zanima gdje ćemo njih unositi?

Iz same Uredbe vidljivo je da je posebna pažnja posvećena Zakonima i oni se unose u posebne rubrike kao i podzakonski akti, naravno obzirom na značaj ovih propisa jasno nam je svima zašto su oni posebo izdvojeni. Što se tiče drugih akta oput informacija, planova i sl koji su također značajni akti će se unosti pod aktivnosti institucije.

100. Da li unutar jedne aktivnosti/projekta može biti više rezutata?

Po pravilu, trebalo bi da aktivnost treba da ima jednu vrstu očekivanog rezultata. Ali opet zavisi od situacije do situacija, tako da nekad može biti i više rezulatata, pogotovo ako opisujemo očekivani rezulatat za neki projekat.

101. Ako se plan rada za 2021. godinu radi po trenutno važećoj regulativi, da li će se i izvještaj za 2021. raditi po istoj?

Plan i izvještaj za 2021 treba da se radi po novoj uredbi ( ukoliko se nešto u međuvremenu ne promijeni)

102. Je li problem što će u planu biti neki troškovi biti pod administracija, ili da je potrebno da sve troškove raspoređujemo na programe?

Preporuka je da se ubaci poseban administrativni program. Za ostale programe vezati one troškove koji su direktno vezani za implementaciju pojedinog programa.

103. Bilo je pitanje kako nazvati/definisati program u trogodišnjem planu rada koji se odnosi na opšte i zajedničke poslove? Takođe, komentar se odnosio na to da naziv „administrativni program“ nije najbolje rješenje jer se tu nalaze i aktivnosti koje nisu isključivo administrativne.

U ovom trenutku nemamo bolji naziv za ovaj administrativni program. Međutim, ako povežemo sve direktne troškove za definisane programe u insititucijama, i ono što se zaista ne može direktno povezati za pojedine programe,to po svojoj suštini predstavljaju administrativne/zajedničke/ troškove funkcionisanja određene inistitucije.

104. Kako precizno alocirati troškove prilikom pripreme trogodišnjeg plana rada jer je teško razvojiti angažman zaposlenih po prirodi posla?

Troškovi se mogu alocirati tako da se vežu svi direktni troškovi koji nastaju implementacijom nekog programa ( materijalni troškovi, zaposlenih), a sve ono što nije moguće povezati sa konkretnim programom, staviti u tzv. administrativni program.

105. Pitanje koje se odnosilo na usklađenost i konsultacije, šta uraditi u situaciji kada se jedan projekat implementira i na federalnom i na lokalnom nivou? Ko treba da ga uvrsti u „svoj“ trogodišnji plan rada i kako izbjeći da se ovakvi projekti „dupliraju“

Uredbom je predivđeno da se prilikom izrade trogodišnjih planova vrše konsultacije. Nije propisano na koji način, tako da svaki organ samostalno odlučuje kako provesti konsultacije. Ovo je primjer zašto je potrebna konsultacija oko programa, jer koz te konslutacije federalni organ treba da obezbijedi da se ne „dupliraju“ projekti.

106. Kako postupiti kada se značajan projekat planira ali izostane finansijska podrška (iz budžeta), kako to prevazići?

Pitanje je za donosioce odluka, zašto projekat koji je značajan za FBiH nema potrebnih finansija a neki drugi projekti to imaju. Ovaj problem se neće riješiti primjednom ove Uredbe.

107. Koja je svrha izvještaja o radu ako iz godine u godinu konstatujemo nepotpuno izvršenje plana a prenosimo iste aktivnosti i planove za narednu godinu? Konkretno, nedovoljan broj radnika u Ministarstvu na određenim poslovima iako je sistematizacijom predviđeno više njih

Svrha monitoringa i izvještaja je da konstatuje stanje i problemi u implementacij i da se na osnovu toga poboljša implementacija u narednom periodu. Ako je Plan ne implementira zbog nedostatka ljudi više godine, onda te aktivnosti koje se ne implementiraju iz godine u godinu treba brisati iz plana.

 108. Kako će se osigurati uvezivanje AP-Smjernice-Proračun-PJI ako nema ljudskih kapaciteta koji su obučeni za ove poslove?100. Šta znače planirani rezultati u obrascu Trogodišnji/Godišnji plan?

Planirani odnosno očekivani rezultati u Trogodišnjem i Godišnjem planu predstavljaju vrijednosti indikatora rezultata pojedinih aktivnosti/projekata, za koje se očekuje da će biti postignuti unutar trogodišnjeg perioda (ako se radi o trogodišnjem planu) odnosno unutar jedne godine (ako se radi o godišnjem planu).

109. Budući da je Uredba propisala da Smjernice radi Predsjednik Vlade, da li to znači da je Ured predsjednika ili Stručna služba zadužena za isti?

Odgovor je DA.
Naime, u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH (Sluzbene novine FbiH 32/17) izmedju ostalog, propisano je da svi Kantoni/Županije usklade svoju unutranju organizaciju sa ovim zakonom najkasnije godinu dana nakon usvajanja Zakona, Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju, monitoringu i izvještavanju se poziva upravo na taj zakon te upućuje da Smjernice izrađuje Premijer/Predsjednik Kantona/Županije u saradnji sa tijelom za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvoj.

110. Kako će se osigurati uvezivanje AP-Smjernice-Proračun-PJI ako nema ljudskih kapaciteta koji su obučeni za ove poslove?

Sve Županije/Kantoni su obavezne da svoju unutarnju organizaciju usklade sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH (Sluzbene novine FBiH, 32/17) i da na taj način osiguraju institucionalni okvir za njegovu implementaciju. U tom procesu je potrebno kontinuirano jačati kapacitete osoblja koje radi na poslovima razvojnog planiranja ali i rukovodeće osoblje upravnih organa i upravnih organizacija koje je prema Uredbi o trogodišnjem i godišnjem planiranju, monitoringu i izvještavanju u FBiH zaduženo za Pripremu AP, Smjernica, Trogodišnjih i Godišnjih planova, pripreme Izvještaja o realizaciji plana i Izvještaja o razvoju. U tim nastojanjima sve Županije/Kantoni imaju i imati će podršku ADS FBiH, u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih Nacija (UNDP-a). Potrebno je samo da se obrate nadležnom predstavniku navedenih institucija za podršku u jačanju kapaciteta osoblja da kvalitetno i adekvatno odgovore na potrebe razvojnog planiranja, monitoringa i izvještavanja.

111. Koji je tijek (vremenski slijed) izrade zahtjeva za izradu godišnjih proračuna-godišnjih planova rada i PJI?

Nakon izrade radne verzije trogodišnjeg plana (najkasnije do 31.03) pristupa se periodu izrade godišnjeg plana koji prati vremensku odrednicu izrade godišnjeg proračuna. U ovom periodu se na bazi godišnjih planova podnose zahtjevi za izradu godišnjih proračuna, te se tokom ovog perioda vrše korekcije i u godišnjem planu, u skladu sa financijskim analizama i dostupnosti sredstava u godišnjem proračunu. Najkasnije do 31.07. potrebno je izraditi radnu verziju godišnjeg plana koji će se sa podacima o aktivnostima/projektima, te iznosima i izvorima planiranih financijskih sredstava koristiti u procesu izrade zahtjeva proračunskih korisnika u kolovozu godine koja prethodni godini za koju se izrađuje godišnji proračun. Nakon stupanja na snagu proračuna, županijski organi uprave vrše eventualne korekcije i prilagođavanja u Godišnjem planu rada.
Rukovodilac županijskog ministarstva dostavlja godišnji plan rada tjelu nadležnom za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem županije/kantona najkasnije do 7 Janura godine za koju se vrši planiranje. Nadležno tjelo (instiutucijaorganizaciona jedinica vlade županije) objedinjuje godišnje planove u jedinstveni Program rada Vlade najkasnije do 15 januara, a dostavlja ga Vladi na usvajanje najkasnije do 20 januara.
Kada je upitanju Program javnih investicija, isti se izradjuje na bazi Trogodišnjih i godišnjih planova rada najkasnije do kraja studenog godine koja prethodi godini za koju se PJI izradjuje.

112. Što u obrascu godišnjeg izvještaja znači Procjena, kada govorimo o izradi zakonskih rješenja?

U tu kolonu upisujemo da li smo realizirali korak u izradi zakonska, a koji se odnosi na izradu procjene uticaja zakona na Županijski proračun.

113. Kako se boduje procjena utjecaja u slučaju da zakon neće imati utjecaja na proračun županije?

Procjena uticaja se ne boduje, u tabeli se samo navodi da li je procjena uticaja izvršena ili ne, odnosno da li je pribavljeno mišljenje Ministarstva financija kada je u pitanju uticaj Zakona na proračun županije/kantona.

114. Da li jedna uredba (odnosi se na Uredbu o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH) može utjecati na unutrašnje ustrojstvo pojedinog ministarstva odnosno ureda u Vladi županije/kantona?

U konkretnom slučaju, Uredba ne može utjecati na ustrojstvo ministartsva ili ureda vlada županije/kantona per se. Ali Županije i Kantoni moraju svoje ustrojstvo uskladiti sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH (Sluzbene novine FbiH 32/17) i na taj način osigurati institucionalni okvir za njegovu implementaciju. Uredba se samo poziva na odgovornosti pojedinih tjela u organima uprave i upravnim organizacijama koja su trebala biti uredjena/formirana kako bi se osigurala operacionalizacija Zakona i Uredbi koje proizilaze iz navedenog Zakona.

115. Ko bi mogao da adekvatno da odgovor na tumačenje Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH kao i Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH?

U skladu sa svojim nadležnostima, Federalni zavod za programiranje razvoja nadležan je za tumačenje Zakona o o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbi koje proizilaze iz ovog Zakona.

116. Da li se može dobiti praktični primjer iz okruženja ili EU, na temu usklađivanja internih akata i propisa Županije sa Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju, kao i da se organizira posebna obuka za pojašnjenje primjene propisa i njenog uticaja na ustroj Ureda pri vladi, ministarstava i upravnih organizacija?

Trenutno ne raspolažemo sa konkretnim primjerima usklađivanja navedenih propisa i Uredbe, ali će se predložiti Agenciji za državnu službu FBiH da u saradnji sa UNDP-om organiziraju jednu tematsku radionicu tokom koje bi se osvrnuli na primjere dobre prakse u okruženju i EU, kao i da se organizira posebna radionica na temu utjecaja Zakona o o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i pripadajućih Uredbi, na Zakone o radu Vlade i poslovnike Vlada Županija, kao i na ustroj ureda pri vladi, ministarstava i upravnih organizacija.

117. Da li su sve navedene radnje (koraci za izradu strateških dokumenata) obavezne ili se preporučuju?

Da, svi koraci za izradu strateških dokumenata, navedeni u toku treninga, su obavezni. U toku treninga, treneri su naglašavali koji obrasci su obavezni (propisani Uredbom), a koji su preporučeni u sklopu standardiziranog paketa materijala za predmetni trening.

118. Obzirom da se ne nalazi u Uredbi, čime je definisana Partnerska grupa za razvoj?

Tačno, Partnerska grupa nije definisana Uredbom o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH. Međutim, njeno osnivanje i rad se preporučuju, s obzirom na dobre prakse u radu partnerskih grupa u prethodnom periodu. Osnivanje Partnerske grupe inicira rukovodstvo jedinice lokalne samouprave. Na prvoj – osnivačkoj sjednici, članovi Partnerske grupe potpisuju memorandum o saradnji (ili memorandum o partnerstvu), uz priloženi opis obaveza ovog tijela. Na istoj sjednici bira se predsjednik i 1-2 pod-predsjednika; uz preporuku da predsjednik bude izabran iz reda poslovnog sektora ili civilnog društva, kako bi se osiguralo aktivno učešće aktera izvan javne uprave u procesu izrade strateškog dokumenta. Koordinator Razvojnog tima, odnosno drugi predstavnik ili tijelo općinske/gradske uprave, vrši ulogu sekretarijata Partnerske grupe (sazivanje sjednica, definisanje dnevnog reda, vođenje zapisnika, posredovanje u komunikaciji između članova, itd.).

119. Do sada smo razgovarali uglavnom o izradi strategije razvoja, obzirom da dolazim iz Općine Banovići koja ima od ranije strategiju razvoja, koja je sačinjena po ranijim metodama zanima me da li kod izrade narednih dokumenata kao što su Trogodišnji planovi, a koji se trebaju uskladiti sa strategijom koliko će biti moguće ukoliko se ne prepoznaju oni ciljevi koje smo ranije spominjali prilikom vježbe sačiniti jedan takav dokument u skladu sa važećim propisima (Uredba i zakon koji danas spominjemo) možete li malo prokometarisati?

Ukoliko ciljevi i prioriteti važećih strateških dokumenata nisu usklađeni sa SDG okvirom, a uzimajući u obzir formate i principe izrade trogodišnjih i godišnjih planova rada, koje nalaže Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH, neće biti problema da se se isti urade. Međutim, u narednom periodu, zbog apliciranja na EU i druge ino fondove, bilo bi poželjno primjeniti princip horizontalne i vertikalne koordinacije, odnosno revidirati postojeće strateške dokumente u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenta u FBiH, što podrazumijeva usklađivanje strategija sa strateškim dokumentima viših nivoa vlasti, relevantnim dokumentima iz procesa evropskih integracija i međunarodno prihvaćenim globalnim ciljevima održivog razvoja.

120. Programe rada Vlade Federacije da li ste imali priliku da ih neko pogleda, da li su sačinjeni prema važećim propisima?

Federalni zavod za programiranje razvoja od 2014. godine u saradnji sa ministarstvima/institucijama Vlade FBiH, priprema trogodišnje i godišnje planove rada koji nisu u svom sadržaju imali projekte i aktivnosti iz integriranog strateškog dokumenta za FBiH, odnosno nije postojala Strategija razvoja FBiH u tom periodu. Obzirom da je Federalni zavod za programiranje razvoja u završnoj fazi izrade Strategije razvoja FBiH 2021 -2027 (fazi usvajanja nacrta), još uvijek nije napravljen trogodišni i godišnji plan rada Vlade FBiH koji bi bio u skladu sa Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planu rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH (primjena Uredbe formalno počinje u januaru 2021.).

121. Kakve posljedice može imati JLS u slučaju kada važeća strategija ističe sa krajem 2020. godine, a nije započet rad na novoj strategiji?

U skladu sa članom 9. Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH, Načelnici, odnosno gradonačelnici donose odluku o izradi strategija razvoja jedinice lokalne samouprave za svako plansko razdoblje najkasnije godinu dana prije početka narednog planskog razdobolja u Federaciji. Ukoliko odluka o izradi strategije razvoja nije donesena u propisanom roku, treba donijeti takvu odluku čim se stvore uslovi za početak izrade nove strategije. Jedna opcija da se strateškim dokumentom pokrije period između isteka važenja prethodne strategije i donošenja nove strategije jeste da se donese odluka o produžetku važenja prethodne strategije, uz ažuriranje operativnih dokumenata (trogodišnjih i jednogodišnjih planova).

122. Naša strategija je rađena na temelju MiPro metodologije, nadam se da neće biti većih problema prilikom izrade trogodišnjih planova?

Većina važećih razvojnih strategija jedinica lokalne samouprave urađena je po MiPro metodologiji, a novi regulatorni okvir ne nameće obavezu da se važeće strategije revidiraju i usklađuju sa novom metodologijom (u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH). Novu metodologiju treba primjenjivati prilikom izrade novih strategija ili redovne (srednjoročne) revizije ranijih strategija. Međutim, da bi se moglo pristupiti izradi trogodišnjih i godišnjih planova u skladu sa Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH, potrebno je adaptirati terminologiju i definisati uporedive elemente (na primjer, 'sektorski ciljevi' mogu se tretirati kao 'prioriteti', a 'programi' ili srodne grupe projekata kao 'mjere'). Potrebno je imati u vidu da ne postoje pravila za ovu vrstu prilagođavanja ranijih strategija.

123. Kada treba početi sa izradom strateškog dokumenta, i šta u slučaju kada se ne ispoštuje rok?

Uredbom o izradi strateških dokumenata je propisano da Vlada Federacije BiH donosi odluku o izradi Strategije razvoja Federacije BiH za svaki planski period najkasnije dvije godine prije početka narednog planskog perioda u Federaciji BiH.

Kada su u pitanju strateški dokumenti na nivou kantona i jedinica lokalne samouprave odluka o izradi strategija razvoja donosi se za svaki planski period najkasnije godinu dana prije početka narednog planskog perioda u Federaciji. Uredbom nisu predviđene kaznene odredbe u slučaju da se ne ispoštuju navedeni rokovi.

124. Kako će se ostvariti ciljevi koji su postavljeni u donesenim Strategijama prije tzv. Korona krize i koliko su takve Strategije upotrebljive u tom dijelu?

Tokom izrade strateškog dokumenta, a naročito u fazi pripreme situacione analize, potrebno je uzeti u obzir uticaj krize izazvane COVID-19 pandemijom na sve razvojne oblasti, a naročito oblasti ekonomskog i društvenog razvoja. U skladu s tim strateški dokumenti koji su pripremani tokom ove godine kao i oni koji se trenutno nalaze u fazi pripreme (kao što je Strategija razvoja HNK za period 2021 – 2027. godina) uvažavaju i aspekte krize izazvane COVID-19 pandemijom uključujući i mjere za ublažavanje posljedica. Na bazi toga će se projektovati strateški ciljevi, prioriteti i mjere zajedno sa pratećim indikatorima.

Za strateške dokumente koji su ranije usvojeni i koji se nalaze u fazi implementacije postoji mogućnost da se kroz postupak revidiranja sagledaju i razmotre aktuelne okolnosti te po potrebi redefiniraju strateški ciljevi, prioriteti i mjere sa pratećim indikatorima.

125. Na koji način uključiti neinstitucionalne aktere (nevladine organizacije) u proces izrade strateškog dokumenta?

Uključivanje neinstitucionalnih aktera u proces izrade strateških dokumenata je posebno važno zbog poštovanja osnovnih principa razvojnog planiranja a naročito principa partnerstva, otvorenog metoda koordinacije, ravnospravnosti spolova i jednakih mogućnosti. U skladu s tim neinstitucionalne aktere se može direktno uključiti u proces izrade strateškog dokumenta imenovanjem njihovih predstavnika u radna tijela koja učestvuju u izradi strateškog dokumenta (npr. predstavnici udruženja kao članovi tematske radne grupe u okviru Razvojnog tima ili Kantonalnog odbora za razvoj). Pored toga predstavnike neinistitucionalnih aktera neophodno je uključiti u proces kroz postupak obaveznih konsultacija i to na dokument strateške platforme kao i na nacrt strateškog dokumenta. Ovdje je naročito važno imati na umu potrebu uključivanja predstavnika ranjivih kategorija stanovništva.

126. Da li se mjeri uspješnost u implementaciji strateškog dokumenta i kako osigurati da procenti izvršenja ne budu niski?

Sistem razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u Federaciji BiH podrazumijeva redovno praćenje (monitoring) realizacije strateških dokumenata i postupak izvještavanja (definirano Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH). Shodno tome predviđena je i obaveza izrade redovnih izvještaja o razvoju na godišnjem nivou koji, između ostalog, sadrže informacije o ostvarenom napretku u realizaciji strateških ciljeva. Takođe, za značajan broj razvojnih strategija u Federaciji BiH u prethodnom periodu urađeni su izvještaji o sprovedenoj evaluaciji koji sadrže i informacije o stepenu izvršenja strateških ciljeva. S druge strane, metodologijom izrade strateškog dokumenta predviđeno je da se strateški ciljevi, prioriteti i mjere definiraju na osnovu prethodno utvrđenog indikativnog finansijskog okvira upravo kako bi se osiguralo da definirane strateške ciljeve, prioritete i mjere prate realne finansijske mogućnosti što u konačnici doprinosi većem procentu realizacije strateških dokumenata.

127. Koji je odnos između strategije razvoja i programa rada OV s obzirom da se strategija usvaja na period od 7 godina, a program svake godine?

Sukladno Uredbi o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju, Članku 11.koji kaže: U trogodišnjem planu rada definira se jedan glavni program općinskog/gradskog tijela, na osnovu strateških ciljeva i prioriteta iz strateškog dokumenta. Za trogodišnji plan rada, u skladu s odredbama Uredbe općinski organ ima obavezu preuzeti relevantne mjere sa pripadajućim indikatorima, polaznim i ciljnim vrijednostima za svaku godinu. Za svaku od definiranih mjera definiraju se aktivnosti/projekti čija realizacija doprinosi ostvarenju prioriteta i strateških ciljeva.

128. Koliko strategija veže OV u pogledu usvajanja programa, tj. može li OV u nekim dijelovima da odstupi od strategije?

Članak 12. kaže da se u godišnji plan rada koji usvaja općinsko/gradsko vijeće preuzima ju programi/mjere iz trogodišnjeg plan. Za svaki godišnji plan se preuzimaju/prilagođavaju aktivnosti/projekti iz trogodišnjeg plana i /ili se po potrebi definiraju novi čija realizacija doprinosi ostvarenju ciljeva strateškog dokumenta.

129. Nismo zadovoljni navedenim vizijama. Smatramo da u viziji treba da bude navedena slika društva ili odgovarajuće oblasti kakvom je određeni subjekt zamišlja, uz navođenje prilika i mogućnosti za realizaciju. Kako se definira vizija?

Imamo različite pristupe viziji. Međutim, dobro bi bilo da vizija odražava ono što vi želite biti ili ono što želite napraviti. Također, funkcija vizije može biti i komunikacijska. Kroz viziju se može komunicirati suština cijele strategije ili vašeg mjesta ili županije/kantona. Zbog toga je definicija vizije ključna za poruku koja se šalje prema vani. Vizija treba biti formulirana na takav način da se svi s njom mogu asocirati ili se u njoj prepoznati.

130. Kod planiranja financijskih iznosa za pojedine strateške projekte, kako možemo procijeniti iznos te vlastito i vanjsko sufinanciranje?
Koliko detaljno moramo napisati „ostale izvore financiranja? (kad radimo financijsku procjenu )

U obrascu koji je potrebno popuniti za opis ključnih strateških projekata navode: Naziv, kratak opis i razvojni efekt.
Također: Ukupna procijenjena vrijednost projekta te izvori financiranja. Za ovakve projekte potrebno je procijeniti iznose te postotke sufinanciranja sukladno Vašim planovima i Programima na koje ćete aplicirati za vanjska sredstva.
Preporuka je da se zbog njihove kompleksnosti, ali i obično većeg obima potrebnih sredstava za financiranje, broj ključnih strateških projekata ograniči, odnosno, da se racionalno svede samo na one koji su višegodišnji, financijski zahtjevni i služe kao osnova za pokretanje serije drugih projekata i/ili grupa aktivnosti.
Teško je precizno predvidjeti izvore financiranja za sljedećih sedam godina. Međutim, važno je napraviti dobru analizu mogući izvora financiranja iz kojih se mogu financirati naši projekti odnosno koji su izvori koje ćemo targetirati. Ovdje možemo navesti IPA fondovi, IFAD, FAO…u ovisnosti jesu li ovi programi ili projekti u tijeku ili je potpisan ugovor između BiH i tih organizacija za provedbu programa. Manje-više svi dostupni programi se mogu pronaći online na određenim stranicama i tu se prilično jasno može indikativno predvidjeti gdje ćemo mi pokušati pozicionirati naše projekte u budućnosti. Kada govorimo o EU fondovima u razdoblju od 2021-2027onda se prvenstveno radi o IPA III, ili o IPA II 2018, 2019 i 2020. Također, postoje i Programi zajednice kao što su COSME, HORIZON i sl. te bilateralna suradnja s pojedinim državama (USAID, Češka, i dr.). Najvažnije je napraviti kvalitetan pregled pa će nam lakše biti predvidjeti indikativne izvore. Navođenje izvora pokazuje koliko smo detaljno i ozbiljno razrađivali mjere.

131. Kako se procjenjuje vrijednost određene mjere?

Za mjeru stavljamo indikativan iznos potrebnih sredstava. Vrijednost procjenjujemo na temelju vrijednosti pojedinačnih projekata ili procjene vrijednosti pojedinih aktivnosti koji su u sastavku mjere. Zbog toga je vrlo važno detaljna priprema mjera i analiza potreba. Međutim, nemoguće je napraviti preciznu procjenu za sljedećih sedam godina pa se zbog toga stavlja samo indikativna vrijednost.

132.U kontekstu akcionog plana, šta se konkretno upisuje u kolonu "oznaka strateškog projekta"?

U ovu kolonu se unosi oznaka strateškog projekta koja je u strategiji dodijeljena tom strateškom projektu. Ako je strategija urađena u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata, strategija već sadrži „Prilog strateškog dokumenta: Detaljan pregled mjera za svaku mjeru prema utvđenom formatu“, tj. strategija već sadrži razrađene strateške projekte, odnosno, ako je svaka mjera u strategiji razrađena na nekoliko projekata, a pri tome mjere nose oznake npr. 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3. itd. onda je podatak u koloni „oznaka strateškog projekta“ ista kao u prvoj koloni akcionog plana, tj. strateški projekat se isto označava kao 1.1.1.1., 1.1.1.2., 1.1.1.3. itd. (za mjeru 1.1.1.), kao 1.1.2.1., 1.1.2.2., 1.1.2.3. itd. (za mjeru 1.1.2.).
Ako strategija ne sadrži po mjerama već razrađene projekte, tj. strategija ne sadrži „Prilog strateškog dokumenta: Detaljan pregled mjera za svaku mjeru prema utvđenom formatu“, nego strategija sadrži samo identificirane tzv. „ključne“ strateške projekte, onda se u ovu kolonu unosi oznaka relevantnog „ključnog“ strateškog projekta onako kako je označen u strategiji.
Potrebno je napomenuti da je u pomoćnom materijalu dat preporučeni alat za izradu akcionog plana koji se nije propisan i nije obavezujući. Minimalni elementi akcionog plana su definisani Uredbom o izradi strateških dokumenata i važno je isoštovati ovu minimalnu stukturu.

133. Na koji način definisati glavni program u odnosu na nadležnost Uprave za inspekcijske poslove kantona?

Glavni program Uprave za inspekcijske poslove kantona u trogodišnjem programu rada Uprave, kao i kod svakog drugog kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije, se definiše na osnovu Smjernica za trogodišnje planiranje rada kantona koje predstavljaju glavnu podlogu za trogodišnje programe rada svih kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, jer su Smjernice dokument koj se izrađuje na osnovu trogodišnjeg akcionog plana. Za trogodišnji plan rada kantonalni organ uprave i kantonalna upravna organizacija ima obavezu preuzeti relevantne mjere iz strateških dokumenata sa pripadajućim indikatorima, polaznim i ciljnim vrijednostima za svaku godinu trogodišnjeg perioda koje time postaju program (mjera iz strateškog dokumenta = program u trogodišnjem planu rada). Svaki odabran program u trogodišnjem planu rada utvrđuje se kao program u DOB-u (program u trogodišnjem planu rada = program DOB-u), sa dodijeljenom šifrom. Glavni program se preuzima iz Smjernica u skladu sa nadležnostima kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije. Jedan od glavnih programa svakako može biti i program iz DOB-a kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije označen kao npr. “administracija” koji direktno odslikava zakonske nadležnosti konkretnog kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije u skladu sa Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave, a koji se još uvijek u excel tabeli „DOB Kanton“, tj, u „Tabeli 0 Ulazni podaci“, „Tabeli 1 Postojeći program“, „Tabeli 2 Prijedlog dodatne visoko-priorotetne potrošnje“, itd. unosi pod nazivom “administracija” do uvođenja programskog budžetiranja na kantonalnom niovu.

134. Kada i na koji način ostvariti primjenu Uredbe u kantonima?

U skladu sa članom 20. Uredbe, ista će se primjenjivati od 01.01.2021. godine.
U skladu sa članom 19. Uredbe, u roku od tri mjeseca od dana primjene Uredbe (dakle, do kraja marta 2021. godine), u kantonima će se izvršiti usklađivanje normativnih akata o trogodišnjem i godišnjem planiranju i izvještavanju sa odredbama ove uredbe.
Proces trogodišnjeg planiranja rada će započetiizradom Smjernica za trogodišnje planiranje koje priprema premijer vlade kantona, u saradnji sa tijelom za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem za kanton, a koje usvaja vlada kantona do sredine februara u godini koja prethodi periodu trogodišnjeg planiranja i izrade DOB-a I PJI.
Nakon usvajanja normativnih akata i smjernica, svi kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije će imati strateški i normativni okvir za pristupanje izradi svojih trogodišnjih planova rada (2022.-2024. godina) a zatim i godišnjih planova rada za 2022. godinu.

135. Da li se godišnji plan rada usvaja u januaru za tekuću godinu?

Da. Godišnji program rada kantonalne vlade se kao i do sada usvaja od strane vlade najkasnije do 31. januara godine za koju se donosi godišnji plan, a zatim se dostavlja skupštini kantona na informisanje radi planiranja aktivnosti zakonodavne vlasti.
Godišnji plan rada kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije se priprema u formi radne verzije najkasnije do 31. jula u godini koja prethodi godini za koju se donosi godišnji plan rada.

136. U smislu odredbi Uredbe, kakav je status godišnjeg izvještaja organa i institucija čiji izvještaji ne ulaze u izvještaj o radu Vlade kantona (npr. Uprava za inspekcijske poslove kantona)?

Do primjene ove Uredbe, izvještaji o radu organa koji su osnovani zakonom a imaju status samostalne uprave ili samostalne upravne organizacije, poput KU za inspekcijske poslove ili Zavoda za besplatnu pravnu pomoć, su se dostavljali vladi i skupštini odvojeno od izvještaja o radu vlade.
Imajući u vidu da je u članu 2. Uredbe definisan Institucionalni okvir, koordinacija i odgovornost za planiranje, monitoring i izvještavanje u Federaciji, na način da institucionalni okvir za izradu trogodišnjeg plana rada, godišnjeg plana rada, godišnjeg izvještaja o radu, pored ostalog, čine: kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, to će nakon usvajanja normativnih akata na nivou kantona, izvještaji svih kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija, biti tretirani na isti način. Obaveza je rukovodioca kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije da dostavlja godišnji izvještaj o radu nadležnoj instutuciji/organizacionoj jedinici vlade u kantonu (najčešće stručna služba vlade) najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu (ovaj rok je i do sada bio ovako definisan u većini kantona).

137. Da li je godišnji program rada Vlade kantona zbir glavnih programa organa uprave kantona?

Da. Nadležna instutucija/organizaciona jedinica vlade kantona za nivo kantona (najčešće stručna služba vlade) objedinjava godišnje planove rada kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija u jedinstveni program rada vlade kantona najkasnije do 15. Januara tekuće godine. Nadležna instutucija/ organizaciona jedinica vlade kantona za nivo kantona, dostavlja objedinjeni program rada vlade kantona nausvajanje vladi kantona najkasnije do 20. Januara tekuće godine. Sastavni dio godišnjeg programa rada vlade kantona je zbirni tabelarni pregled strateških projekata iz smjernica, a koji su uvršteni u godišnje planove rada organa uprave i upravnih organizacija.

138. Šta se unosi u kolonu „PJI” u tabelama A2 i B2?

Program javnih investicija (PJI) kantona je trogodišnji dokument koji donosi vlada kantona sa ciljem upravljanja i koordinacije sredstvima razvoja u kantonu. Obuhvata i razvojne investicione programe, koji direktno doprinose realizaciji razvojnih ciljeva postavljenih u strateškim dokumentima kantona.
Podatak u ovoj koloni se unosi samo za projekte iz relevantnog programa javnih investicija kako bi se naglasila veza projekta iz trogodišnjeg i godišnjeg plana rada sa programom javnih investicija i to na način da se za kandidovane projekte unosi (K), za odobrene projekte se unosi (O), za projekte koji su u implementaciji se unosi (I).
Ako projekat nije uključen u relevantni program javnih investicija, onda se u ovoj koloni unosi „-”.

139. Kakva je po Uredbi i tabelama terminološka razlika između programa, mjere, projekta i aktivnosti?

Program je isto što i mjera. Projekat je isto što i aktivnost. Mjere/programi su viši nivo instrumenta koji se razrađuje u jedan ili više projekata/aktivnosti. Mjera/program predstavlja skup aktivnosti/projekata kojima se želi fokusirano djelovati za poboljšanje situacije na nekom užem razvojnom području ili unutar uže grupe krajnjih korisnika u datom periodu. Mjera definiše problem/potrebe na nekom užem razvojnom području ili unutar uže grupe krajnjih korisnika, utvrđuje skup aktivnosti kojima će se ciljano djelovati, mjerljive rezulatate i indikatore, vremenski okvir, nosioce odgovornosti i finansijski okvir sa projekcijom izvora finansiranja. Mjera/program je nekoliko projekata, koji imaju zajednički opći cilj, povezani u jednu cijelinu. Projekat/aktivnost je sredstvo organizovanja međusobno povezanih akcija u redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed zadani ciljevi u određenom vremenskom razdoblju, finansijskom okviru uz jasno definisane odgovornosti provedbe.

140. U kojem formatu se izrađuje dodatak plana rada u kojem se navode planovi rada (trogodišnji i godišnji) privrednih društava, ustanova, udruženja građana ili fondacija?

Format nije propisan, ali imajći u vidu da su „povezane aktivnosti“ zapravo aktivnosti/projekti privrednih društava, ustanova, udruženja građana, fondacija za koje organ uprave ne izdvaja sredstva u budžetu a kojima se doprinosi implementacijistrateškog dokumenta u Federaciji, a navode se u dodatku trogodišnjeg i godišnjeg plana rada, preporučeni format je isti kao i za kantonalne organe uprave i kantonalne upravne organizacije, tj. tabele A1, A2, te B1 i B2.

141. Da li bi uspostavljanje informacionog sistema olakšalo proces planiranja izvještavanja po ovoj uredbi?

Uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema, koji bi bio ne samo horizontalno uvezan (na nivou FBiH, na nivou jednog kantona, na niovu jedne JLS) nego i vertikalno (između JLS u sastavu kantona, kantona i FBiH) bi se višestruko olakšao i unificirao proces planiranja, monitoringa i izvještavanja, proces bi bio kvalitetniji, efikasniji i efektivniji.

142. Kako animirati ministarstva da uzmu aktivno učešće u procesima izrade strateških dokumenata, posebno implementacionih dokumenta? Dosadašnja prksa u kantonima ukazuje na nizak nivo zainteresiranosti ministarstva što uveliko otežava tijelima za razvoj (u našem slučaju Zavod za planiranje razvoja KS) da sadržajno i u utvrđenim rokovima izrade nacrte dokumenta i dostave na usvajanje Vladi i Skupštini.

Prvo, sekretara vlade, sve sekretare ministarstava, pomoćnike rukovodioca kantonalnih organa uprave upoznati sa normativnim okvirom razvojnog planiranja u Federaciji BiH: Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine, Uredbom o izradi strateških dokumenata, Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH, Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH („Službene novine Federacije BiH”. Jedan od načina je da im svima na mejl pošaljete zakon i uredbe.
Drugo, organizirati tematske radionice na kojima će se sekretar vlade, sekretari ministarstava, pomoćnici rukovodioca kantonalnih organa uprave upoznati sa njihovim obavezama koje proističu iz zakona i uredbi o razvojnom planiranju a posebno iz Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH, gdje su upravo oni prepoznati kao nosioci koordinacije u procesu planiranja, monitoringa i izvještavanja i učinjeni odgovornim za koordinaciju. Pored njihove odgovornosti za koordinaciju oni su prepoznati i kao aktivni sudionici izrade implementacijskih dokumenta (Trogodišnji i godišnji planovi/programi rada organa uprave / vlade, DOB, PJI, Godišnji budžet, Godišnji izvještaji o radu organa uprave / vlade, Izvještaj o razvoju/implementaciji strateškog dokumenta). Njihov doprinos aktivnostima pripreme Akcionog plana (1+2) i Smjernica za trogodišnje planiranje rada u Federaciji, također treba biti tema programa tematske radionice.
Treće,izvršiti usklađivanje unutrašnje organizacije kantonalnih organa uprave radi obezbjeđenja obavljanja poslova iz člana 8. i 9. Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine. Inače, je članom 36. ovog zakona određen rok šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona (Maj 2017.godine).

143. Da li se projekat može uvrstiti u trogodišnji plan izvan sadržaja smjernica i Akcionog plana?

Iako formalno nema prepreka da se novi projekat koji nije naveden u smjernicama i akcionom planu uvrsti u trogodišnji plan rada, te se ovakve situacije u praksi mogu desiti, ipak bi ih trebalo izbjegavati imajući u vidu da trogodišnji planovi rada moraju imati utemeljenje u smjernicama i akcionom planu. Pored toga, uvrštavanje novog projekta u trogodišnji plan rada ako se njegova implementacija planira za prvu plansku godinu iz trogodišnjeg plana rada, imaće implikacije na izradu godišnjeg plana rada i može otežati realizaciju tog projekta/aktivnosti.

144. Koji je rok za provođenje konsultacija za usvajanje smjernica?

Ne postoji propisan rok za provođenje konsultacija za usvajanje smjernica. Smjernice usvaja Vlada Federacije za nivo Federacije, vlada kantona za nivo kantona,uz prethodne konsultacije i preporuke Vijeća Federacije i vijeća kantona a načelnik/gradonačelnik za nivo jedinice lokalne samouprave, najkasnije do sredine mjeseca februara u godini koja prethodi periodu trogodišnjeg planiranja i izrade DOB-a i PJI, te se primjenjuju u federalnom organu uprave, kantonalnom organu uprave, odnosno općinskom/ gradskom organu uprave radi izrade trogodišnjeg plana rada.

145. Koliko budžet prati program rada i koliko DOB prati trogodišnji plan rada u smislu odredbi koje regulišu sistem razvojnog planiranja?

Svaki odabrani program u trogodišnjem planu rada utvrđuje se kao program u DOB-u (program u trogodišnjem planu rada = program u DOB-u), sa dodijeljenom šifrom. U izradi prijedloga prioriteta budžetskih korisnika za DOB i PJI koriste se podaci o aktivnostima/projektima sa iznosima planiranih finansijskih sredstava iz radne verzije trogodišnjeg plana rada, a proces izrade trogodišnjeg plana rada je usklađen sa procesom izrade DOB-a i PJI i međusobno se nadopunjuju. Na bazi usvojenog DOB-a, do 31.jula godine koja prethodi trogodišnjem periodu, a prije roka za dostavljanje zahtjeva budžetskih korisnika za narednu godinu, federalni organ uprave, kantonalni organ uprave, odnosno općinski/gradski organ uprave vrši usklađivanje trogodišnjeg plana rada.
Godišnji plan rada sa podacima o aktivnostima/projektima, te iznosima i izvorima planiranih finansijskih sredstava koriste se u procesu izrade zahtjeva budžetskih korisnika na svim nivoima vlasti u Federaciji u mjesecu avgustu godine koja prethodi godini za koju se izrađuje budžet. Nakon stupanja na snagu budžeta, federalni organ uprave, kantonaln iorgan uprave, odnosno općinski/gradski organ uprave, vrši eventualne korekcije i prilagođavanje godišnjeg plana rada.

146. Na koji način kantoni primjenjuju odredbe Uredbe u situacijama kada nije usvojen novi strateški okvir 2021-2027?

Ukoliko strategija razvoja kantona za period 2021-2027 ne bude formalno usvojena do kraja 2020. godine, nacrt strategije može poslužiti kao podloga za izradu akcionog plana koji će poslužiti kao osnova za izradu smjernica. Pored toga, na inicijativu ILDP-a, kantoni su izrađivali akcione planove utemeljene u trenutnim strategijama razvoja a koji su izlazili izvan strateškog planskog okvira trenutnih strategija razvoja koje su na snazi do 2020. godine, odnosno kantoni su izrađivali akcione planove za period 2019-2021 i period 2020-2022 koji su uglavnom sadržavali strateške projekte i mjere koje su se protezali i izvan formalnog perioda trajanja strategije, te se i ovi akcioni planovi mogu iskoristiti kao kvaiitetna osnova za provođenje odredbi Uredbe.

147. Na koji način tretirati aktivnosti koje proizilaze iz zakonskih nadležnosti institucija i nemaju jasnu vezu sa Strategijom?

Trogodišnji plan rada federalnog organa uprave, kantonalnog organa uprave, odnosno općinskog/gradskog organa uprave je implementacioni dokument koji operacionalizira strateške ciljeve, prioritete i mjere iz relevantnih strateških dokumenata, te operacionalizira nadležnosti organa uprave, i predstavlja osnovu za izradu DOB-a i PJI-a. Trogodišnji plan rada izrađuje se u formatu koji je propisan Uredbom (Obrazac broj 1) gdje se u tabeli A1. Programi (mjere) za implementaciju glavnog programa, kao jedan od programa (mjera) može navesti program koji striktno odražava zakonske nadležnosti i nema jasnu vezu sa strategijom, npr. pod nazivom programa (mjere) Podrška sektorima za osiguranje uslova za efikasno obavljanje funkcije ministarstva. U tabeli A2. Aktivnost/projekti kojim se realizuju programi (mjere) iz tabele A1, ovaj program (mjera) se može razraditi na projekte/aktivnosti koje prozilaze iz zakonskih nadležnosti organa uprave, npr. pod nazivom aktivnosti/projekta:Rješavati predmete – sudske sporove; Izraditi mišljenja, saglasnosti, odgovore na poslanička pitanja; Izraditi Godišnji i Trogodišnji plan ministarstva; Organizovati sastanke sa predstavnicima socioekonomskih partnera; itd.
Godišnji plan rada federalnog organa uprave, kantonalnog organa uprave, odnosno općinskog/gradskog organa uprave je implementacioni dokument sa aktivnostima/projektima koji će se poduzimati na godišnjem nivou kako bi se realizirali programi (mjere), iz trogodišnjeg plana rada, te ostvarili prioriteti i strateški ciljevi iz relevantnih strateških dokumenata i nadležnosti organa uprave utvrđenih u trogodišnjem planu rada.

148. Da li je mjera iz strategije program u trogodisnjem planu rada?

Da, mjera iz strategije je jednaka programu (mjeri) u trogodišnjem planu rada.

149. Da li po odredbama Uredbe trogodisnje planove rada isključivo izrađuju ministarstva i ostala tijela kantonalne uprave označena Uredbom?

Trogodišnje planove rada isključivo izrađuju federalni organi uprave i federalne upravne organizacije, kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, odnosno općinski/gradski organi uprave i općinske/gradske upravne organizacije, koji su označeni u članu 2. stav (1) Uredbe.

150. Koji iznos se unosi u obrazac u kojem se navode budžetska sredstva iz DOB-a kao trogodišnjeg planskog dokumenta s obzirom da je poznato da je već urađen budžetski zahtjev za 2021. godinu koji se odnosio samo za tu godinu bez 2022. i 2023. godine?

U radnu verziju trogodišnjeg plana rada u kolone planiranih finansijskih sredstava se unose iznosi iz prethodnog DOB-a. Nakon usvajanja aktuelnog DOB-a i nacrta PJI (juni/juli), vrši se ažuriranje radne verzije trogodišnjeg plana rada i izrađuje se nacrt trogodišnjeg plana rada koji se do 31.12. može ažurirati temeljem usvojenog budžeta za narednu godinu i temeljem usvojenog PJI FBiH. Trgodišnji plan rada se ne usvaja već stupa na snagu 31.12. i sve do tog trenutka se može ažurirati i korigovati u skladu sa strateškim i finansijskim planskim dokumentima koji stupe na snagu.

151. Postoji li ograničenje vezano za ukupan broj planiranih programa/mjera za implementaciju glavnog programa institucije?

Formalno ne postoji ograničenje broja planiranih programa/mjera. Mjere treba definisati šire kako bi omogućile da se realizuju sve obaveze iz mandata i strateških dokumenata. Što ih je manje, to je bolje, ali je važno da pokriju sve obaveze iz mandata i strateških dokumenata.

152. Da li su aktivnosti iz ranijeg obrasca sada aktivnosti/projekti kojim se realiziraju programi /mjere iz novog obrasca?

Da, to mogu biti iste aktivnosti. Sve zavisi od definiranih programa u novom planu koji treba da budu razrađeni u relevantne aktivnosti/projekte čijom implementacijom se osigurava realizacija programa/mjere.

153. Imajući u vidu da je nadležnost FMRSP veoma široka, da li je prihvatljivo da svaki sektor unutar Ministarstva ima nekoliko programa/mjera?

Prihvatljivo je, ali ne bi trebalo da ih ima previše. Najjednostavnije je da se iz Strategije razvoja FBiH koja ouhvata 75 mjera, identificiraju mjere koje postaju programi u Ministarstvu.

154. Da li se unose podaci izvora finansiranja kada su u pitanju tehničke asistencije pri izradi propisa akcionih i operativnih planova u kojem su korisnici dva i više federalnih institucija čime je teško definisati koji iznos se odnosi konkretno na jednu federalnu instituciju – korisnika tehničke asistencije?

Kada su u pitanju projekti tehničke asistencije koje finansira donator (EU, bilateralni, i sl.), ako donator direktno plaća konsultante ili konsultantske kuće koje pružaju usluge tehničke asistencije, onda se iznosi u izvorima finansiranja ne unose u obrasce jer ta sredstva nisu uplaćena na JTR FBiH niti na namjenski otvoren podračun. Ako donator uplaćuje sredstva na JTR FBiH ili na namjenski otvoren podračun za potrebe implementacije projekta tehničke asistencije, onda budžetska organizacija na koju se knjiži ovaj prihod i rashod, u obrasce svojih planova i izvještaja unosi iznos u KM u relevantnu liniju u skladu sa izvorom (Sredstva EU ili Ostale donacije).

155. Zašto su iznosi sredstava napisani u hiljadama, milionima, decimale, pa onda je potrebno pretvarati u realne vrijednosti?

Obrasci u koje se unose iznosi sredstava su propisani Uredbom. U obrascu trogodišneg plana (tabele A) je navedeno „u mil. KM“ te su zbog toga dati primjeri imali navedene iznose u milionima KM. Ispravno je uočiti da su u obrascima godišnjih planova rada (tabele B) i obrascima godišnjih izvještaja o radu (tabele C) navedeno „u KM“, ali je zbog jednostavnosti praćenja vertikalne usklađenosti planskih i izvještajnih dokumenata u prezentiranim primjerima i u ovim obrascima naveden iznos sredstava u milionima KM.

156. Hoće li se nastaviti sa kvartalnim izvještavanjem?

Kvartalno izvještavanje formalno više nije propisano kao obavezno, iako bi bilo korisno da se unutar organa na kvartalnom osnovu koordinira od strane sekretara pregled realizacije aktivnosti/projekata kako bi se po potrebi mogle preduzeti korektivne akcije.

157. Da li je potrebno pisati dodatno obrazloženje za aktivnost ako je izvršena 100%?

Nije potrebno jer se obrazloženje navodi samo ako je neizvršeno ili djelimično izvršeno.

158. U slučaju izrade prostornog plana ili nekog drugog dokumenta prostorno planske dokumentacije, očekivani rezultat je bio „donošenje planskog dokumenta“ ali organ uprave ne može uticati na Parlament FBiH i osigurati usvajanje ili donošenje dokumenta, te se postavlja pitanje da li organ uprave treba da planira samo ono što je u njegovoj nadležnosti jer bi procenat izvršenja u tom slučaju mogao biti 100% i to bi bilo u skladu sa izvršenjem budžeta (npr. realizovani ugovori za izradu prostorno planske dokumentacije)?

Organ uprave bi u svoj trogodišnji i godišnji plan rada trebao unositi one programe/mjere i one projekte/aktivnosti na čiju implementaciju može uticati u mjeri u kojoj stvarno može uticati te bi ispravno koncipiran projekat u ovom slučaju bio „priprema planskog dokumenta i dostavljanje u proceduru“ koji ne samo da su u mandatu ili nadležnosti organa, već i generišu trošak odnosno iznose sredstava u kolonama „planirani i izvršeni iznosi“, jer i prije „donošenja planskog dokumenta“ postoje proceduralni koraci koji nisu u nadležnosti organa i na njih organ ne može uticati (npr. dobijanje mišljenja na neki akt može biti zaustavljeno zbog „šutnje administracije“ ili organ može dobiti negativno mišljenje). U slučaju da su planirani projekti/aktivnosti iz nadležnosti organa, onda će i njihova implementacija imati stvarne implikacije na izvršenje budžeta tog organa. Npr. u ovom konkretnom slučaju „priprema planskog dokumenta i dostavljanje u proceduru“ može biti izvršena sa procentom izvršenja 100% a u dijelu aktivnosti „priprema planskog dokumenta“ će imati stvarnu finansijsku realizaciju u smislu plaćenog troška za realizovane ugovore.

159. Određeeni sektori pokušavaju da planiraju donošenje zakona za koje ne postoji politička volja da budu usvojeni (npr, Zakon o sigurnosti na cestama) a pri tome je za njihovu pripremu i usvajanje potreban koordinisan pristup nekoliko ministarstava. Da li da se planira donošenje takvih zakona ako ne postoji volja od drugih ministarstava?

Ne preporučuje se unošenje aktivnosti/projekata za koje ne postoji politička volja. Proces trogodišnjeg planiranja rada počinje izradom Smjernica za trogodišnje planiranje u FBiH (ekonomska politika) koje priprema premijer Vlade FBiH u saradnji sa FZZPR i njih usvaja Vlada FBiH što ih čini političko-strateškim usaglašenim planskim dokumentom te bi u izradi trogodišnjeg plana rada organa uprave trebalo voditi računa o programima/mjerama i projektima/aktivnostima koji imaju političku podršku a koji su već navedeni u Smjernicama.

160. Trogodišnji plan rada za period 2021.-2023. je pripremljen po ranijoj Uredbi i obrascima iz 2014. godine jer se nova Uredba iz 2019. godine primjenjuje od 1.1.2021. godine te se postavlja pitanje kako postupiti nakon početka primjene nove Uredbe?

Članom 18. (Prijelazne i završne odredbe) u stavu (4) je propisano da se trogodišnji plan rada za sve nivoe vlasti u FBiH izrađuje u 2020. godini za planski ciklus 2021.-2023. u skladu sa odredbama nove Uredbe iz 2019. godine. To znači da je trogodišnje planove federalnih organa uprave i upravnih organizacija za period 2021.-2023. trebalo izrađivati po novim obrascima. Međutim, imajući u vidu da su i dosadašnji trogodišnji planovi rada bili dobar osnov za godišnje planove rada a da se trogodišnji planovi rada ne usvajaju nego stupaju na snagu 31.12. te da ne postoje značajne suštinske razlike u obrascima koje bi onemogućile daljnji proces planiranja i izvještavanja, to u operativnom, planskom i izvještajnom smislu ovo neće biti prepreka za punu primjenu Uredbe od 1.1.2021. godine.

161. U kontekstu akcionog plana, šta se konkretno upisuje u kolonu "oznaka strateškog projekta"?

U ovu kolonu se unosi oznaka strateškog projekta koja je u strategiji dodijeljena tom strateškom projektu. Ako je strategija urađena u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata, strategija već sadrži „Prilog strateškog dokumenta: Detaljan pregled mjera za svaku mjeru prema utvđenom formatu“, tj. strategija već sadrži razrađene strateške projekte, odnosno, ako je svaka mjera u strategiji razrađena na nekoliko projekata, a pri tome mjere nose oznake npr. 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3. itd. onda je podatak u koloni „oznaka strateškog projekta“ ista kao u prvoj koloni akcionog plana, tj. strateški projekat se isto označava kao 1.1.1.1., 1.1.1.2., 1.1.1.3. itd. (za mjeru 1.1.1.), kao 1.1.2.1., 1.1.2.2., 1.1.2.3. itd. (za mjeru 1.1.2.).
Ako strategija ne sadrži po mjerama već razrađene projekte, tj. strategija ne sadrži „Prilog strateškog dokumenta: Detaljan pregled mjera za svaku mjeru prema utvđenom formatu“, nego strategija sadrži samo identificirane tzv. „ključne“ strateške projekte, onda se u ovu kolonu unosi oznaka relevantnog „ključnog“ strateškog projekta onako kako je označen u strategiji.
Potrebno je napomenuti da je u pomoćnom materijalu dat preporučeni alat za izradu akcionog plana koji se nije propisan i nije obavezujući. Minimalni elementi akcionog plana su definisani Uredbom o izradi strateških dokumenata i važno je isoštovati ovu minimalnu stukturu.

162. Na koji način definisati glavni program u odnosu na nadležnost Uprave za inspekcijske poslove kantona?

Glavni program Uprave za inspekcijske poslove kantona u trogodišnjem programu rada Uprave, kao i kod svakog drugog kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije, se definiše na osnovu Smjernica za trogodišnje planiranje rada kantona koje predstavljaju glavnu podlogu za trogodišnje programe rada svih kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, jer su Smjernice dokument koj se izrađuje na osnovu trogodišnjeg akcionog plana. Za trogodišnji plan rada kantonalni organ uprave i kantonalna upravna organizacija ima obavezu preuzeti relevantne mjere iz strateških dokumenata sa pripadajućim indikatorima, polaznim i ciljnim vrijednostima za svaku godinu trogodišnjeg perioda koje time postaju program (mjera iz strateškog dokumenta = program u trogodišnjem planu rada). Svaki odabran program u trogodišnjem planu rada utvrđuje se kao program u DOB-u (program u trogodišnjem planu rada = program DOB-u), sa dodijeljenom šifrom. Glavni program se preuzima iz Smjernica u skladu sa nadležnostima kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije. Jedan od glavnih programa svakako može biti i program iz DOB-a kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije označen kao npr. “administracija” koji direktno odslikava zakonske nadležnosti konkretnog kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije u skladu sa Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave, a koji se još uvijek u excel tabeli „DOB Kanton“, tj, u „Tabeli 0 Ulazni podaci“, „Tabeli 1 Postojeći program“, „Tabeli 2 Prijedlog dodatne visoko-priorotetne potrošnje“, itd. unosi pod nazivom “administracija” do uvođenja programskog budžetiranja na kantonalnom niovu.

163. Kada i na koji način ostvariti primjenu Uredbe u kantonima?

U skladu sa članom 20. Uredbe, ista će se primjenjivati od 01.01.2021. godine.
U skladu sa članom 19. Uredbe, u roku od tri mjeseca od dana primjene Uredbe (dakle, do kraja marta 2021. godine), u kantonima će se izvršiti usklađivanje normativnih akata o trogodišnjem i godišnjem planiranju i izvještavanju sa odredbama ove uredbe.
Proces trogodišnjeg planiranja rada će započetiizradom Smjernica za trogodišnje planiranje koje priprema premijer vlade kantona, u saradnji sa tijelom za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem za kanton, a koje usvaja vlada kantona do sredine februara u godini koja prethodi periodu trogodišnjeg planiranja i izrade DOB-a I PJI.
Nakon usvajanja normativnih akata i smjernica, svi kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije će imati strateški i normativni okvir za pristupanje izradi svojih trogodišnjih planova rada (2022.-2024. godina) a zatim i godišnjih planova rada za 2022. godinu.

164. Da li se godišnji plan rada usvaja u januaru za tekuću godinu?

Da. Godišnji program rada kantonalne vlade se kao i do sada usvaja od strane vlade najkasnije do 31. januara godine za koju se donosi godišnji plan, a zatim se dostavlja skupštini kantona na informisanje radi planiranja aktivnosti zakonodavne vlasti.
Godišnji plan rada kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije se priprema u formi radne verzije najkasnije do 31. jula u godini koja prethodi godini za koju se donosi godišnji plan rada.

165. U smislu odredbi Uredbe, kakav je status godišnjeg izvještaja organa i institucija čiji izvještaji ne ulaze u izvještaj o radu Vlade kantona (npr. Uprava za inspekcijske poslove kantona)?

Do primjene ove Uredbe, izvještaji o radu organa koji su osnovani zakonom a imaju status samostalne uprave ili samostalne upravne organizacije, poput KU za inspekcijske poslove ili Zavoda za besplatnu pravnu pomoć, su se dostavljali vladi i skupštini odvojeno od izvještaja o radu vlade.
Imajući u vidu da je u članu 2. Uredbe definisan Institucionalni okvir, koordinacija i odgovornost za planiranje, monitoring i izvještavanje u Federaciji, na način da institucionalni okvir za izradu trogodišnjeg plana rada, godišnjeg plana rada, godišnjeg izvještaja o radu, pored ostalog, čine: kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, to će nakon usvajanja normativnih akata na nivou kantona, izvještaji svih kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija, biti tretirani na isti način. Obaveza je rukovodioca kantonalnog organa uprave i kantonalne upravne organizacije da dostavlja godišnji izvještaj o radu nadležnoj instutuciji/organizacionoj jedinici vlade u kantonu (najčešće stručna služba vlade) najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu (ovaj rok je i do sada bio ovako definisan u većini kantona).

166. Da li je godišnji program rada Vlade kantona zbir glavnih programa organa uprave kantona?

Da. Nadležna instutucija/organizaciona jedinica vlade kantona za nivo kantona (najčešće stručna služba vlade) objedinjava godišnje planove rada kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija u jedinstveni program rada vlade kantona najkasnije do 15. Januara tekuće godine. Nadležna instutucija/ organizaciona jedinica vlade kantona za nivo kantona, dostavlja objedinjeni program rada vlade kantona nausvajanje vladi kantona najkasnije do 20. Januara tekuće godine. Sastavni dio godišnjeg programa rada vlade kantona je zbirni tabelarni pregled strateških projekata iz smjernica, a koji su uvršteni u godišnje planove rada organa uprave i upravnih organizacija.

167. Šta se unosi u kolonu „PJI” u tabelama A2 i B2?

Program javnih investicija (PJI) kantona je trogodišnji dokument koji donosi vlada kantona sa ciljem upravljanja i koordinacije sredstvima razvoja u kantonu. Obuhvata i razvojne investicione programe, koji direktno doprinose realizaciji razvojnih ciljeva postavljenih u strateškim dokumentima kantona.
Podatak u ovoj koloni se unosi samo za projekte iz relevantnog programa javnih investicija kako bi se naglasila veza projekta iz trogodišnjeg i godišnjeg plana rada sa programom javnih investicija i to na način da se za kandidovane projekte unosi (K), za odobrene projekte se unosi (O), za projekte koji su u implementaciji se unosi (I).
Ako projekat nije uključen u relevantni program javnih investicija, onda se u ovoj koloni unosi „-”.

168. Kakva je po Uredbi i tabelama terminološka razlika između programa, mjere, projekta i aktivnosti?

Program je isto što i mjera. Projekat je isto što i aktivnost. Mjere/programi su viši nivo instrumenta koji se razrađuje u jedan ili više projekata/aktivnosti. Mjera/program predstavlja skup aktivnosti/projekata kojima se želi fokusirano djelovati za poboljšanje situacije na nekom užem razvojnom području ili unutar uže grupe krajnjih korisnika u datom periodu. Mjera definiše problem/potrebe na nekom užem razvojnom području ili unutar uže grupe krajnjih korisnika, utvrđuje skup aktivnosti kojima će se ciljano djelovati, mjerljive rezulatate i indikatore, vremenski okvir, nosioce odgovornosti i finansijski okvir sa projekcijom izvora finansiranja. Mjera/program je nekoliko projekata, koji imaju zajednički opći cilj, povezani u jednu cijelinu. Projekat/aktivnost je sredstvo organizovanja međusobno povezanih akcija u redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed zadani ciljevi u određenom vremenskom razdoblju, finansijskom okviru uz jasno definisane odgovornosti provedbe.

169. U kojem formatu se izrađuje dodatak plana rada u kojem se navode planovi rada (trogodišnji i godišnji) privrednih društava, ustanova, udruženja građana ili fondacija?

Format nije propisan, ali imajći u vidu da su „povezane aktivnosti“ zapravo aktivnosti/projekti privrednih društava, ustanova, udruženja građana, fondacija za koje organ uprave ne izdvaja sredstva u budžetu a kojima se doprinosi implementacijistrateškog dokumenta u Federaciji, a navode se u dodatku trogodišnjeg i godišnjeg plana rada, preporučeni format je isti kao i za kantonalne organe uprave i kantonalne upravne organizacije, tj. tabele A1, A2, te B1 i B2.

170. Da li bi uspostavljanje informacionog sistema olakšalo proces planiranja izvještavanja po ovoj Uredbi?

Uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema, koji bi bio ne samo horizontalno uvezan (na nivou FBiH, na nivou jednog kantona, na niovu jedne JLS) nego i vertikalno (između JLS u sastavu kantona, kantona i FBiH) bi se višestruko olakšao i unificirao proces planiranja, monitoringa i izvještavanja, proces bi bio kvalitetniji, efikasniji i efektivniji.

171. Kako animirati ministarstva da uzmu aktivno učešće u procesima izrade strateških, aposebno implementacionih dokumenta? Dosadašnja prksa u kantonima ukazuje na nizak nivo zainteresiranosti ministarstva što uveliko otežava tijelima za razvoj (u našem slučaju Zavod za planiranje razvoja KS) da sadržajno i u utvrđenim rokovima izrade nacrte dokumenta i dostave na usvajanje vladi i skupštini

Prvo, sekretara vlade, sve sekretare ministarstava, pomoćnike rukovodioca kantonalnih organa uprave upoznati sa normativnim okvirom razvojnog planiranja u Federaciji BiH: Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine, Uredbom o izradi strateških dokumenata, Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH, Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata u FBiH („Službene novine Federacije BiH”. Jedan od načina je da im svima na mejl pošaljete zakon i uredbe.
Drugo, organizirati tematske radionice na kojima će se sekretar vlade, sekretari ministarstava, pomoćnici rukovodioca kantonalnih organa uprave upoznati sa njihovim obavezama koje proističu iz zakona i uredbi o razvojnom planiranju a posebno iz Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u FBiH, gdje su upravo oni prepoznati kao nosioci koordinacije u procesu planiranja, monitoringa i izvještavanja i učinjeni odgovornim za koordinaciju. Pored njihove odgovornosti za koordinaciju oni su prepoznati i kao aktivni sudionici izrade implementacijskih dokumenta (Trogodišnji i godišnji planovi/programi rada organa uprave / vlade, DOB, PJI, Godišnji budžet, Godišnji izvještaji o radu organa uprave / vlade, Izvještaj o razvoju/implementaciji strateškog dokumenta). Njihov doprinos aktivnostima pripreme Akcionog plana (1+2) i Smjernica za trogodišnje planiranje rada u Federaciji, također treba biti tema programa tematske radionice.
Treće,izvršiti usklađivanje unutrašnje organizacije kantonalnih organa uprave radi obezbjeđenja obavljanja poslova iz člana 8. i 9. Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine. Inače, je članom 36. ovog zakona određen rok šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona (Maj 2017.godine).

172. Da li se projekat može uvrstiti u trogodišnji plan izvan sadržaja smjernica i Akcionog plana?

Iako formalno nema prepreka da se novi projekat koji nije naveden u smjernicama i akcionom planu uvrsti u trogodišnji plan rada, te se ovakve situacije u praksi mogu desiti, ipak bi ih trebalo izbjegavati imajući u vidu da trogodišnji planovi rada moraju imati utemeljenje u smjernicama i akcionom planu. Pored toga, uvrštavanje novog projekta u trogodišnji plan rada ako se njegova implementacija planira za prvu plansku godinu iz trogodišnjeg plana rada, imaće implikacije na izradu godišnjeg plana rada i može otežati realizaciju tog projekta/aktivnosti.

173. Koji je rok za provođenje konsultacija za usvajanje smjernica?

Ne postoji propisan rok za provođenje konsultacija za usvajanje smjernica. Smjernice usvaja Vlada Federacije za nivo Federacije, vlada kantona za nivo kantona,uz prethodne konsultacije i preporuke Vijeća Federacije i vijeća kantona a načelnik/gradonačelnik za nivo jedinice lokalne samouprave, najkasnije do sredine mjeseca februara u godini koja prethodi periodu trogodišnjeg planiranja i izrade DOB-a i PJI, te se primjenjuju u federalnom organu uprave, kantonalnom organu uprave, odnosno općinskom/ gradskom organu uprave radi izrade trogodišnjeg plana rada.

174. Koliko budžet prati program rada i koliko DOB prati trogodišnji plan rada u smislu odredbi koje regulišu sistem razvojnog planiranja?

Svaki odabrani program u trogodišnjem planu rada utvrđuje se kao program u DOB-u (program u trogodišnjem planu rada = program u DOB-u), sa dodijeljenom šifrom. U izradi prijedloga prioriteta budžetskih korisnika za DOB i PJI koriste se podaci o aktivnostima/projektima sa iznosima planiranih finansijskih sredstava iz radne verzije trogodišnjeg plana rada, a proces izrade trogodišnjeg plana rada je usklađen sa procesom izrade DOB-a i PJI i međusobno se nadopunjuju. Na bazi usvojenog DOB-a, do 31.jula godine koja prethodi trogodišnjem periodu, a prije roka za dostavljanje zahtjeva budžetskih korisnika za narednu godinu, federalni organ uprave, kantonalni organ uprave, odnosno općinski/gradski organ uprave vrši usklađivanje trogodišnjeg plana rada.
Godišnji plan rada sa podacima o aktivnostima/projektima, te iznosima i izvorima planiranih finansijskih sredstava koriste se u procesu izrade zahtjeva budžetskih korisnika na svim nivoima vlasti u Federaciji u mjesecu avgustu godine koja prethodi godini za koju se izrađuje budžet. Nakon stupanja na snagu budžeta, federalni organ uprave, kantonaln iorgan uprave, odnosno općinski/gradski organ uprave, vrši eventualne korekcije i prilagođavanje godišnjeg plana rada.

175. Na koji način kantoni primjenjuju odredbe Uredbe u situacijama kada nije usvojen novi strateški okvir 2021-2027?

Ukoliko strategija razvoja kantona za period 2021-2027 ne bude formalno usvojena do kraja 2020. godine, nacrt strategije može poslužiti kao podloga za izradu akcionog plana koji će poslužiti kao osnova za izradu smjernica. Pored toga, na inicijativu ILDP-a, kantoni su izrađivali akcione planove utemeljene u trenutnim strategijama razvoja a koji su izlazili izvan strateškog planskog okvira trenutnih strategija razvoja koje su na snazi do 2020. godine, odnosno kantoni su izrađivali akcione planove za period 2019-2021 i period 2020-2022 koji su uglavnom sadržavali strateške projekte i mjere koje su se protezali i izvan formalnog perioda trajanja strategije, te se i ovi akcioni planovi mogu iskoristiti kao kvaiitetna osnova za provođenje odredbi Uredbe.

176. Na koji način tretirati aktivnosti koje proizilaze iz zakonskih nadležnosti institucija i nemaju jasnu vezu sa Strategijom?

Trogodišnji plan rada federalnog organa uprave, kantonalnog organa uprave, odnosno općinskog/gradskog organa uprave je implementacioni dokument koji operacionalizira strateške ciljeve, prioritete i mjere iz relevantnih strateških dokumenata, te operacionalizira nadležnosti organa uprave, i predstavlja osnovu za izradu DOB-a i PJI-a. Trogodišnji plan rada izrađuje se u formatu koji je propisan Uredbom (Obrazac broj 1) gdje se u tabeli A1. Programi (mjere) za implementaciju glavnog programa, kao jedan od programa (mjera) može navesti program koji striktno odražava zakonske nadležnosti i nema jasnu vezu sa strategijom, npr. pod nazivom programa (mjere) Podrška sektorima za osiguranje uslova za efikasno obavljanje funkcije ministarstva. U tabeli A2. Aktivnost/projekti kojim se realizuju programi (mjere) iz tabele A1, ovaj program (mjera) se može razraditi na projekte/aktivnosti koje prozilaze iz zakonskih nadležnosti organa uprave, npr. pod nazivom aktivnosti/projekta:Rješavati predmete – sudske sporove; Izraditi mišljenja, saglasnosti, odgovore na poslanička pitanja; Izraditi Godišnji i Trogodišnji plan ministarstva; Organizovati sastanke sa predstavnicima socioekonomskih partnera; itd.
Godišnji plan rada federalnog organa uprave, kantonalnog organa uprave, odnosno općinskog/gradskog organa uprave je implementacioni dokument sa aktivnostima/projektima koji će se poduzimati na godišnjem nivou kako bi se realizirali programi (mjere), iz trogodišnjeg plana rada, te ostvarili prioriteti i strateški ciljevi iz relevantnih strateških dokumenata i nadležnosti organa uprave utvrđenih u trogodišnjem planu rada.

177. Da li je mjera iz strategije program u trogodisnjem planu rada?

Da, mjera iz strategije je jednaka programu (mjeri) u trogodišnjem planu rada.

178. Da li po odredbama Uredbe trogodisnje planove rada isključivo izrađuju ministarstva i ostala tijela kantonalne uprave označena Uredbom?

Trogodišnje planove rada isključivo izrađuju federalni organi uprave i federalne upravne organizacije, kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, odnosno općinski/gradski organi uprave i općinske/gradske upravne organizacije, koji su označeni u članu 2. stav (1) Uredbe.