Zaštita ljudskih prava

1. Postupanje organa za pristup informacijama u slučaju utvrđenih izuzetaka?

Zakon o slobodi pristupa informacijama (''Službene novine Federacije BiH'', broj. 32/2001, 48/11), predviđa tri grupe izuzetaka: u vezi sa djelokrugom javnog organa, u vezi sa povjerljivim komercijalnim informacijama i u vezi zaštite privatnosti. Zakon propisuje (Član 2.) da se njegove odredbe tumače tako da se u najvećoj mjeri i bez odlaganja olakša i potakne priopćavanja informacija pod kontrolom javnog organa uz najnižu prihvatljivu cijenu. Dok kod utvrđivanja izuzetaka (Član. 5) ima se cijeniti svaki slučaj pojedinačno, bez mogućnosti da se unaprijed čitave grupe informacija označe kao izuzeci.

Zakon (Član 10.) u cilju što veće dostupnosti informacijama prepoznaje mogućnost razdvajanja informacije na dijelove. U skladu sa članom 9. Prilikom donošenja odluke je li priopćavanje informacije opravdano javnim interesom, nadležni javni organ razmatra okolnosti naročito uključujući: svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prestupa, nepravde, zloupotrebe vlasti ili nemara u obavljanju službene dužnosti, neovlaštenog korištenja javnih fondova, opasnosti po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.

2. Pristup informacijama kandidata izabranog na javnom konkursu po provednoj proceduri?

Ovakvi zahtjevi za pristup informacijama su sve češći, posebice od strane kandidata koji su sudjelovali u konkursnoj proceduri. U skladu sa članom 3. Alineja 1 Zakona o zaštiti ličnih podataka (Sl.glasnik 49/06, 76/11 i 89/11) propisuje se da “lični podaci znače bilo koja informacija koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili se može utvrditi identiet lica”. Istim članom alinejom 7. kao kontrolor se definiše “svaki javni organ, fizičko ili pravno lice, agencija ili drugi organ koji samostalno ili zajedno s drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa. Dalje, alineja 9. Istog člana navodi da je “treća strana bilo koje fizičko ili pravno lice…osim nosioca podataka, kontrolora, obrađivača ..i lica koja su pod direktnom njihovom nadležnošću članom 17. Zakona o zaštiti ličnih podataka (Sl.glasnik 49/06, 76/11 i 89/11), propisano je da kontrolor ne može dati podatke trećoj strani prije nego što obavijesti nosioca podataka o tome. Ako nosilac podataka ne odobri davanje ličnih podataka oni se ne mogu dostaviti osim ako to nije u javnom interesu. Zakon o slobodi pristupa informacijama (''Službene novine Federacije BiH'', broj. 32/2001, 48/11). Članom 9. Stav 3. na sličan način propisuje obavezu infomrisanja nosioca podataka odnosno traženja dopuštenja za dostavu informacije. Isto tako na podjednak način oba ova zakona nalažu dostavljanje informacije ako je to u javnom interesu. Nadalje Zakon o zaštiti ličnih podataka propisuje u članu 17. da je kontrolor ličnih podataka ovlašten lične podatke dati na korištenje trećoj strani ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti ili ostvarivanja zakonitih interesa treće strane. U ovom bi se slučaju moglo tvrditi da postoje jednako i javni interes i zakoniti interes treće strane. U svakom slučaju kao javni interes se može tretirati objavljivanje informacija ukoliko one ukazuju na propuste ili nepravilnosti u radu organa. Sa druge strane obzirom da tražilac podataka koji je učestvovao u konkursnoj procedure ima zakonit interes da raspolaže podatcima kako bi ostvario svoja prava.

3. Ko je ovlašten da traži informacije?

Zakon o slobodi pristupa informacijama (''Službene novine Federacije BiH'', broj. 32/2001, 48/11). propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo pristupa informacijama pod kontrolom javnog organa u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu sa javnim interesom, te da javni organi imaju odgovarajuću obavezu da priopće te informacije.

Nadalje Član 18. predviđa da je javni organ dužan da u okviru svojih mogućnosti poduzme potrebne mjere pružanja pomoći fizičkoj ili pravnoj osobi koja traži da ostvari svoje pravo u smislu ovog zakona.

Ipak Član 25. Stav predviđa da Ovim zakonom ne ograničavaju se prava i obaveze fizičkih i pravnih osoba koja se odnose na na pristup informacijama u skladu sa zakonima o sudskom postupku, uključujući dokazni postupak, zakonima koji se odnose na oslobađanje od dužnosti svjedočenja ili zakonima o administrativnim pristojbama, uključujući pristojbe za pribavljanje izvornih dokumenata, a isključujući pristojbe za podnošenje zahtjeva i donošenje odluke.

4. Prilikom prijave na konkurs za rad u komisiji za tehnički pregled lica dostavljaju kopije diploma, uvjerenje o stručnom ispitu i uvjerenje o radnom stažu, da li smo dužni te dokumente vratiti?

U pravilu, obrada ličnih podataka traje dok za istu postoji svrha. Za svaku obradu ličnih podataka potrebna je saglasnost nosioca podataka (član 5.). Obrada ličnih podataka bez saglasnosti nosioca podataka propisana je članom 6. Zakona o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine. U tom smislu kontrolor može ovrađivati podatke, ako je ispunjen jedan od uslova:

a) ako ako vrši obradu ličnih podataka u skladu sa zakonom ili je obrada neophodna da bi se ispunile nadležnosti utvrđene zakonom;
b) ako je neophodno da nosilac podataka na sopstveni zahtjev pristupi pregovorima o ugovornom odnosu ili da se ispune obaveze koje su dogovorene sa kontrolorom;
c) ako je neophodno da se zaštite vitalni interesi nosioca podataka, mora se bez odgađanja pribaviti saglasnost nosioca podataka ili se mora prekinuti obrada podataka, a prikupljeni podaci moraju se uništiti;
d) ako je obrada ličnih podataka potrebna da bi se ispunio zadatak koji se izvršava u javnom interesu;
e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život;
f) ako je neophodno za izvršavanje legitimnih aktivnosti političkih partija, pokreta, udruženja građana, sindikalnih organizacija i vjerskih zajednica, osim gdje prevladavaju interesi za osnovna prava i slobode nosioca podataka nad aktivnostima, posebno pravo na privatnost u odnosu na obradu ličnih podataka.

Treba imati u vidu da ova dokumentacija može sadržavati i niz ličnih podataka koji spadaju u posebne kategorije ličnih podataka, a čija je obrada zabranjena, osim pod zakonom propisanim uslovima (pogledati član 17. ZLP)

U konkretnom slučaju, nakon prestanka rada komisije (kao i kod prestanka radnog odnosa) prestala je i svrha za obradom ličnih podataka. Dakle, u pravilu bi se dokumentacija koju je kandidat priložio na Javnom pozivu (diploma,uvjerenbja, certifikati i slično) trebala vratitit, osim ukoliko kandidat/član komisije nije dao pisanu saglasnost da se ista ne vraća

5. U skladu sa članom 7. stav 1. tačka 1. Pravilnika o tehničkoj zašititi objekata i prostora za smještaj i pohranu matičnih knjiga, spisa, matičnog registra - da li se to odnosi na komplet šalter salu i radni prostor uključujući i to da kamere koje snimaju taj prostor budu okrenute u ekran u kojem se unose lični podaci građana. Znaći, da li treba da se snimaju monitori sa prednje strane gdje se ukucavaju podaci ili kamera treba da obuhvati prostor ali da monitori prema kameri budu okrenuti tako da se ne vidi ekran gdje se vrši upis ličnih podataka. U Statutu općine Zavidovići propisan je način podnošenja građanske inicijative. Između ostalog da bi incijativa bila formalno ispravna, potrebno je da je potpiše 50 građana te da upišu svoj jedinstveni matični broj i potpis. Da li je ova odredba u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka?

Videonadzor je propisan članom 21a. Zakona o zaštiti ličnih podataka, a istim članom propisano su i uslovi za uspostavljanje videonadzora. Kontrolor koji vrši videonadzor dužan je:

- donijeti odluku koja će sadržavati pravila obrade s ciljem poštivanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života nosioca podataka;
- na vidnom mjestu istaći obavještenje o vršenju videonadzora i kontakt putem kojeg se mogu dobiti pojedinosti o videonadzoru.

Treba imati na umu da je smisao i svrha uspostavljanja vvidenadzora zapravo sigurnot radnika ili imovine, te svako nadilaženje navedene svrhe predstavlja prijetnju da videonadzor bude nezakonit. U praksi, kada je nužno i neophodno uspostaviti videonadzor, onda kamere trebaju biti postvljene tako da ne zadiru previše u privatnpost i dostojanstvo radnika, kao i da ne sminaju radnike u neprekidnom trajanju.

6. Vezano za obvezu poslodavca o vraćanju natjecajne dokum, kandidatima koji nisu primljeni- da li poslodavac koji je javni organ i ne ispunjava ovu obvezu može to pravdati prevelikim troskovima koji bi nastali za javni organ vraćanjem dokumenata-kao javni interes (npr.100 kandidata)

Podaci i isprave koje su prikupljeni u postupcima po javnim konkursima čuvaju se dok traje svrha obrade. Okončanjem javnog konkursa prestaje svrha obrade podataka, te se podaci kandidata koji nisu izabrani vraćaju kandidatima ili uništavaju. Dokumentacija i isprave izabranog kandidata se čuvaju dok traje svrha obrade – npr. ako je javni konkurs raspisan radi prijema radnika, isprave se čuvaju dok taj radni odnos traje. U smislu principa iz člana 4. Zakona o zaštiti ličnih podataka iz člana, kontrolor lične podatke obrađuje samo u vremenskom periodu koji je neophodan za ispunjenje svrhe u koju su podaci prikupljeni. Dakle, ne može se pravdati velikim troškovima, a o vakvim ili sličnim slučajevima, ukoliko se dokumentacija ne vrati kandidatima, onda je javni organ dužan istu uništiti.

7. Da li se mogu obrađivati lični podaci na osnovu zahtjeva u elektronskoj formi (matične knjige)

Mogu, ukoliko je isto propisano Zakonom o matičnim knjigama.

8. Obrada bez saglasnosti nosioca podataka, primjer zahtjev drugog lica o dostavljanju informacije o posjedovanju građevinske dozvole?

Obrada je moguća, samo ukoliko je ispunjen jedna od uslova iz člana 6. Zakona o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine.

9. Zašto sudovi sami ne pribavljaju podatke za potrebe izvršenja. Ko u ovom slučaju krši propis sudovi ili organi?

Ovo pitanje prevazilazi temu obuke.

10. Šta se Agenciji dostavlja (zbirke ili evidencije)?

Traženje uvjerenja o nekažnjavanju ili neosuđivanju-kada se može tražiti od kandidata na konkursu?

U smislu člana 13. Zakona o zaštiti ličnih podataka, kontrolor zbirke ličnih podataka za svaku zbirku ličnih podataka uspostavlja i vodi evidenciju koja sadrži osnovne informacije o zbirci, a posebno sljedeće:

a) naziv zbirke;
b) ime, prezime i adresu kontrolora podataka i obrađivača podataka, stvarno mjesto obrade podataka (uključujući i tehničku obradu), kao i ostale aktivnosti obrađivača podataka u vezi sa obradom ličnih podataka;
c) svrhu obrade podataka;
d) zakonski osnov za obradu;
e) vrstu podataka koji se obrađuju;
f) kategorije nosilaca podataka;
g) izvor podataka i način prikupljanja;
h) vrstu prenesenih podataka, primaoce tih podataka i zakonski osnov za prenos;
i) rokove za brisanje određenih vrsta podataka;
j) prenos podataka iz inostranstva, odnosno iznošenje podataka iz Bosne i Hercegovine sa naznakom države, odnosno međunarodne organizacije i inostrane treće strane, te svrhu za to unošenje, odnosno iznošenje propisano međunarodnim ugovorom, zakonom ili drugim propisom, odnosno pisanim pristankom lica na koje se podaci odnose;
k) naznaku preduzetih mjera zaštite ličnih podataka.

Dalje, članom 14. ZLP, Kontrolor zbirke ličnih podataka dostavlja Agenciji podatke iz evidencije iz člana 13, koja ih objedinjava u Glavni registar. Kontrolori zbirki ličnih podataka dužni su da prije uspostavljanja zbirke ličnih podataka koje se vode potpuno ili djelimično automatski Agenciji dostave zahtjev o namjeravanom uspostavljanju zbirke ličnih podataka zajedno sa podacima iz člana 13. prije nego što preduzmu bilo kakve aktivnosti na obradi.

Agencija provjerava radnje obrade podataka nakon što od kontrolora podataka primi zahtjev da se obrade lični podaci, u slučaju da potpuno ili djelimično automatska obrada sadrži rizik za prava i slobode nosioca podataka. Radnje na obradi podataka mogu da počnu tek onda kada Agencija odobri obradu ili nakon što isteknu dva mjeseca od dana kada je Agencija primila zahtjev.
Obaveza da se dostave prethodna obavještenja ne odnosi se na uspostavljanje zbirke ličnih podataka u slučajevima kada zakon određuje svrhu obrade, podatke ili kategorije podataka koji se obrađuju, kategoriju lica na koje se podaci odnose, treću stranu ili kategorije treće strane kojima će podaci biti otkriveni te vrijeme u kojem će podaci biti čuvani.
Dakle, kontrolor dostavlja Agenciji podatke iz evidencije o zbrci ličnih podataka.

11. Da li se u tekstu konkursa može staviti napomena da se neće vraćati dokumentacija i da organ u tom slučaju bude oslobođena obaveze vraćanja dokumentacije

Podaci i isprave koje su prikupljeni u postupcima po javnim konkursima čuvaju se dok traje svrha obrade. Okončanjem javnog konkursa prestaje svrha obrade podataka, te se podaci kandidata koji nisu izabrani vraćaju kandidatima ili uništavaju. Dokumentacija i isprave izabranog kandidata se čuvaju dok traje svrha obrade – npr. ako je javni konkurs raspisan radi prijema radnika, isprave se čuvaju dok taj radni odnos traje. U smislu principa iz člana 4. Zakona o zaštiti ličnih podataka iz člana, kontrolor lične podatke obrađuje samo u vremenskom periodu koji je neophodan za ispunjenje svrhe u koju su podaci prikupljeni. Dakle, ne može se pravdati velikim troškovima, a o vakvim ili sličnim slučajevima, ukoliko se dokumentacija ne vrati kandidatima, onda je javni organ dužan istu uništiti.

12. Da li se prilikom raspisivanja javnog oglasa za imenovanje članova komisije ( kandidati dostavljaju ličnu dokumentaciju) može navesti da se dokumentacija neće vraćati i da će sa istom biti postupljeno u skladu sa Listom kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja? JU Historijski arhiv Sarajeva je dao saglasnost na istu.

Odgovor identičan kao za prethodno pitanje.